PRIČA s dojenjem različita je za svaku majku. Za neke ona završi vrlo rano, za druge traje godinama. Američka pedijatrijska akademija (AAP) preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci bebinog života, ali nema ispravnog ili pogrešnog puta i radi se o osobnoj odluci, a ponekad i odluci koje tijelo donosi umjesto majke.

Ipak, nije tajna da postoje brojne prednosti produljenog dojenja, onog koje traje dulje od godine dana. Ako se borite oko odluke o produljenom dojenju, možda biste htjeli znati koje prednosti ono nudi.

Ako se osjećate dobro pri pomisli na produljeno dojenje, ustrajte u tome

Svakako se pobrinite da dijete jede ostalu hranu nakon što napuni šest mjeseci. Nakon godine dana kruta hrana trebala bi biti najvažnija, dok bi dojenje trebalo pasti u drugi plan kako bi bile zadovoljene djetetove sve veće nutritivne potrebe.

Savjetnice za laktaciju Chrisie Rosenthal i Catherine Pestl ponudile su procjenu prednosti dojenja za dijete starije od godine dana.

Koje su prednosti dojenja nakon godinu dana?

Dobrobiti dojenja ne prestaju kad dijete dosegne određenu dob. "Dojenje je vrijedan izvor hranjivih tvari tijekom cijelog svog trajanja", kaže Pestl. "Majčino mlijeko je puno antitijela i prilagođava se kako bi zadovoljilo specifične potrebe bebe. Hranjivost i zaštita majčinog mlijeka ne mogu se adekvatno zamijeniti nikakvim drugim dodatkom. Mikrobiom dojenčadi, male djece i djeteta diverzificira se i napreduje zbog učestalog dojenja i pristupa majčinom mlijeku."

Druge potencijalne dobrobiti dojenja nakon godinu dana prema Pestl i Rosenthal

Smanjen rizik od raka dojke i jajnika za mame koje doje. Studija iz 2002. godine promatrala je gotovo 150.000 žena i otkrila da se za svakih 12 mjeseci dojenja (jednog ili više djece) rizik od raka dojke smanjio za 4.3 posto u usporedbi sa ženama koje uopće nisu dojile. Studija iz 2009. godine na više od 60.000 žena koje su dojile, a imale su obiteljsku povijest raka dojke, utvrdila je smanjeni rizik od oboljenja prije menopauze za gotovo 60 posto.

Osigurava do jedne trećine dnevnih kalorija i proteinskih potreba malog djeteta (pored minerala i vitamina). Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također su primijetili da je dojenje najbolji izvor prehrane za bebe i da se majčino mlijeko prilagođava kako bi zadovoljilo prehrambene potrebe kako beba raste.

Dojenje ima značajan učinak na razmišljanje, ponašanje i mentalno zdravlje djece. Pregled psiholoških učinaka dojenja na majku i dijete iz 2018. godine otkrio je da postoji veza između iskustva dojenja i kognitivnog razvoja u kasnijim fazama života, uključujući poboljšano pamćenje, bolje jezične vještine i inteligenciju. Taj je pregled također otkrio da postoje dokazi da dojenje može utjecati i na društveni i emocionalni razvoj djece.

Smanjuje rizik od bolesti i jača imunološki sustav. CDC također napominje da što dulje majka doji, veća je zaštita od bolesti.

Stimulira razvoj mozga i može pomoći u jačanju inteligencije. Studija iz 2015. godine, koju su proveli istraživači u Brazilu, promatrala je gotovo 6000 osoba od rođenja do njihove 30. godine života, kako bi utvrdila dugoročne učinke dojenja. Pokazalo se da su dojene bebe bile inteligentnije, stjecale su viši akademski stupanj i zarađivale više od onih koje nisu dojene, a što su dulje majke dojile, to su bebe kao odrasle postizale bolje rezultate.

I studija iz 2022. godine, koja je pratila više od 7800 dojenčadi rođenih u Ujedinjenom Kraljevstvu do njihove 14. godine života, otkrila je da su bebe koje su dojene šest mjeseci ili dulje postigle bolje rezultate na mjerenjima vještina verbalnih i prostornih odnosa u usporedbi s djecom koja nisu dojena.

Može potaknuti snažnije emocionalne veze u kasnijim fazama života. Desetogodišnja longitudinalna studija koju je objavila Američka psihološka udruga otkrila je da žene koje produljeno doje svoju djecu pokazuju veću majčinsku osjetljivost nakon dojenačke dobi i djetinjstva. Majčinska osjetljivost definirana je kao majčina reakcija na potrebe djeteta, njezin emocionalni ton, njezinu fleksibilnost u ponašanju i njezinu sposobnost čitanja djetetovih znakova.

Može zaštititi od određenih bolesti. Mala studija iz 2008. godine, koja je promatrala 169 pacijenata s akutnom limfocitnom leukemijom (ALL), Hodgkinovim (HL) i ne-Hodgkinovim limfomom (NHL) i 169 zdravih pacijenata, pokazala je da dulje trajanje dojenja ima zaštitne učinke protiv ALL-a i HL-a. Studija iz 2022. godine, koja je promatrala 2000 majki i njihovih dojenčadi, otkrila je da što majka dulje isključivo doji, manji su relativni izgledi da će njezino dijete imati astmu ili ishode povezane s astmom.

Jeftina je opcija hranjenja. Dojenje je jeftinije od hranjenja djeteta mliječnom formulom ili kravljim mlijekom, za djecu stariju od godine dana.

Pored toga, majčino mlijeko ipak nije jedini način da se pobrinete da vaša beba bude zdrava i da prima sve bitne hranjive tvari koje su joj potrebne za pravilan rast i razvoj. Uvijek imajte na umu da je najvažnije da je beba sita i zadovoljna, a mama sretna.