ŠVICARSKA planira uložiti 250 milijuna dolara u obnovu i nadogradnju svoje mreže starih atomskih skloništa, a takva mreža se sve više doživljava kao prednost u vrijeme sve veće globalne neizvjesnosti, posebice nakon ruske invazije na Ukrajinu, piše Reuters.

Zahvaljujući zakonu iz 1963., Švicarska je već ispred susjeda poput Njemačke. Svaki od njenih 9 milijuna stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u skloništu koje ih štiti od bombi i nuklearnog zračenja.

"Ne znači da se pripremamo za sukob"

"U nadolazećim godinama (Švicarska) Konfederacija želi ukloniti neke iznimke iz trenutačnih pravila i obnoviti neka od starijih skloništa", rekao je za Reuters Louis-Henri Delarageaz, zapovjednik civilne zaštite za kanton Vaud. "To ne znači da se pripremamo za sukob – to nije poruka – ali imamo mrežu skloništa i moramo ih održavati i osigurati da budu funkcionalna", dodaje.

Delarageaz je također rekao da je njegov ured zabilježio porast broja poziva zabrinutih stanovnika o skloništima nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine. "Odjednom smo zaista bili iznimno traženi, a ljudi su htjeli znati gdje su skloništa, gdje je njihovo mjesto, je li njihovo sklonište spremno...", rekao je.

Reuters piše da većina Švicaraca ima privatna skloništa, ali neki se oslanjaju na zajedničke bunkere.  

Primjer skloništa u Finskoj

Uz Švicarsku, Finska je druga zemlja po broju izgrađenih skloništa u Europi. Njena javna skloništa mogu prihvatiti više od 4.5 milijuna građana od ukupno 5.6 milijuna, a prema potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni kažu da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.

U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže Hrvatska, može se, pak, smjestiti manje od deset posto stanovništva, otkrilo je ovogodišnje izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane, piše Forbes.

Hrvatska može skloniti 10 posto stanovništva

Skloništa imaju kapacitet za 368 tisuća građana, što je 9.5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u izvješću. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168 tisuća stanovnika glavnog grada. U pitanju su skloništa osnovne zaštite, skloništa dopunske zaštite ili tunelska skloništa, skloništa pojačane zaštite te skloništa za koja nije utvrđen stupanj zaštite.

Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa ili 29.1 posto od ukupnog broja skloništa na njihovu području.

Državni ured za reviziju je, pak, preporučio gradovima da provedu detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u njihovu vlasništvu i suvlasništvu radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te ocjene potreba tekućeg i investicijskog održavanja i o utvrđenom stanju sastave zapisnike. Također,  preporučio je da u suradnji s vlasnicima drugih skloništa prikupe detaljnije podatke o ispravnosti i za preostala skloništa na području pojedinog grada kako bi se raspolagalo cjelovitim podacima o stanju i ispravnosti svih skloništa na području nekog grada.