IAKO se uz spavanje s upaljenim svjetlom možda osjećamo sigurnije i ugodnije, istraživanja navode da to nije dobro. Svjetlost je ključni signal koji usklađuje biološki ritam tijela s ciklusom dana i noći te regulira procese poput temperature i oslobađanja hormona.

Ipak, istraživanja pokazuju da noćna svjetlost može biti problematična. Povezuje se s pretilošću kod žena i dijabetesom tipa 2 kod starijih osoba, dok su nizozemski znanstvenici otkrili da jaka dnevna i prigušena noćna svjetlost mogu pomoći osobama s predijabetesom u regulaciji šećera u krvi.

"Otkrili smo da svjetlo, čak i u malim količinama, povećava aktivaciju autonomnog živčanog sustava, što uzrokuje viši puls i smanjenu osjetljivost na inzulin", izjavila je dr. Phyllis Zee sa Sveučilišta Northwestern.

U istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, 20 ispitanika proučavano je tijekom dvije noći. Jedna skupina spavala je u prigušenom svjetlu, dok je druga jednu noć provela uz jače osvjetljenje od 100 luksa, što je usporedivo s osvjetljenjem tijekom oblačnog dana.

Rezultati su pokazali veću inzulinsku rezistenciju, viši puls i manju varijabilnost otkucaja srca kod onih koji su spavali uz upaljeno svjetlo, iako su razine melatonina bile iste u obje skupine, piše The Guardian. "Iako smo istraživali samo jednu noć i to na zdravim osobama, promjena u osjetljivosti na inzulin fiziološki je značajna i može ukazivati na rizik od bolesti", dodala je Zee.

Stručnjaci preporučuju što tamnije okruženje za spavanje, osobito osobama koje rade u smjenama.

Profesor Russell Foster sa Sveučilišta Oxford istaknuo je da noćna svjetlost povećava budnost, smanjuje duboki san i potiče oslobađanje hormona stresa, što može dovesti do inzulinske rezistencije. Dodao je da su potrebna dugotrajnija istraživanja kako bi se ti učinci bolje razumjeli, posebno kod starijih osoba.