Prije 150 godina (1862. godine) u Zagrebu je, u blizini željezničkog kolodvora, počela gradnja mlina prema nacrtima Janka Jambrišeka. Godinu dana kasnije završen je i prvi dimnjak visine 30 metara. 1916. godine sagrađen je novi dimnjak visine 45 metara. Paromlin je tri puta stradavao u požarima, a od onog zadnjeg 1988. godine, kad zgradu Paromlina zahvaća jedan od najvećih požara u Zagrebu nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem je uništena cijela zgrada Paromlina te su od nje ostali svega vanjskih zidova, nikad nije obnovljen. Poglavarstvo Grada Zagreba je prošle godine napravilo prijedlog sanacije, koji uključuje ustupanje prostora investitoru koji bi se obavezao sanirati, restaurirati i staviti u funkciju ovaj prostor. Prijedlog nije zaživio, a ovaj spomenik zagrebačke industrijske povijesti i dalje je samo ruševina u centru metropole, okupljalište beskućnika i narkomana, ispunjeno raslinjem, smećem i komadima građe nekad velebnog zdanja (Foto: Srđan Vrančić/Cropix)