Pogledajte kako se dnevni boravak promijenio u zadnjih 600 godina
Kad pomislimo na dom, pomislimo prvo na dnevni boravak. Ta prostorija je srce i duša svakog doma, pa zato želimo da nam je on udoban i lijep. Kada se vratimo kući nakon dugog dana na poslu, nema ništa ljepše nego zavaliti se na kauč i družiti se s obitelji, upravo u toj opuštajućoj prostoriji.
Kultura unutarnjeg dizajniranja prostorija vjerojatno seže do drevnog Egipta. Dizajneri interijera pokrenuli su
novi projekt da bi prikazali kako se dizajn dnevnih soba mijenjao i evoluirao kroz povijest dugu 600 godina.
Renesansa (1400. – 1600.)
Umjetnost i kultura su preporođeni nakon što se renesansa proširila Europom. Arhitekti su pronašli nove načine u ukrašavanju unutarnjih prostora. Inspiraciju za sitne detalje tražili su i nalazili u novootkrivenom osjećaju slobode i humanizma. U Europu stižu utjecaji s drugih kontinenata, posebno iz Azije.
Dizajneri su spojili regal koji je karakteristično renesansni u obliku male palače, pun ukrasa i detalja, koji je tada bio jako popularan. Kao inspiracija za turski sag poslužila im je slika Hansa Holbeina, njemačkog slikara koji je živio za vrijeme renesanse u Londonu.
Barok (1590. – 1725.)
U baroku, turski sag je ispao iz mode, a na scenu stupili su još raskošniji i naglašeniji elementi. Sve je bilo u znaku bogatstva i moći.
Dizajneri su koristili javor i mramor da dočaraju dnevnu sobu baroka. Boje su dramatične i senzualne. Puno je više svjetla naspram renesansne dnevne sobe.
Rokoko (1770.)
Krajem baroknog razdoblja, na scenu dolazi rokoko. Ove dnevne sobe bile su lakše i slobodnije. Školjke i cvjetni motivi bili su karakteristični za ovu eru. Društvena okupljanja u kući bila su sve popularnija, pa su dnevne sobe time dobile na većem značaju. Zbog ovog stila vlasnici su mogli pokazati svoje bogatstvo na elegantniji način.
Neoklasicizam (1780 – 1880)
Otkriće Pompeja usmjerilo je pozornost na rimsku i grčku arhitekturu. Ukućani uređuju dnevne sobe malo ukusnije. Nestaje barokni kič, a na scenu stupaju čiste linije.
Dizajneri su ovu sobu gotovo matematički uredili, linije su pravilne, točne a boje čiste i umirujuće.
Pokret "Umjetnost i obrt" (Arts and Crafts, 1860. – 1910.)
Ovaj pokret je nastao kao težnja za obnovom umjetničkog obrta. Estetski težilo se jednostavnosti, kvaliteti materijala i povezivanju s prirodom.
Dizajneri su za ovu eru upotrijebili masivno drvo, tople i tamne zemljane tonove.
Secesija ili Art Nouveau ((1890. – 1920.)
Art Nouveau ili nova umjetnost, bila je kako ime kaže, nova umjetnost novog stoljeća. Namještaj ovih ukućana bio je ekstravagantan i moderan, inspiriran japanskom umjetnošću, koju su Europljani prvi put vidjeli krajem 19. stoljeća.
Art Deco (1920. – 1960.)
Dizajneri su bili nadahnuti geometrijom i kretanjem industrijskog doba, koristili su materijale i simbole drevnih kultura i elemente iz prirode. Često su sve to pomiješali u jednoj dnevnoj sobi.
Modernizam (1880. – 1940.)
Poput pokreta za umjetnost i obrt, modernizam postaje filozofija. Sobe postaju ugodne, funkcionalne i pristupačne. Koristili su najnovije materijale i tehnologije. Elegantna dizajnerska rješenja bila su visoko cijenjena.
Bauhaus (1919. – 1934.)
Nazvan po njemačkoj školi dizajna. Interijeri ovog vremena bili su vjerni svojim materijalima, što znači da nisu sakrili temeljnu strukturu namještaja, kako bi ga učinili lijepim.
Pravac iz sredine stoljeća (1930 – danas)
Rustikalni elementi nadahnuti skandinavskim i brazilskim trendovima namještaja. Materijali poput bambusa na stolcima i ogledalima unosili su dašak prirode. Miješaju se elementi modernizma i Bauhausa.
Postmoderna (1978. – danas)
1980. godine dizajneri su odbacili okove modernizma i interijerima pristupili s dozom humora i ludosti karakterističnom za tu dekadu.
U postmodernoj dnevnoj sobi, svaki veseli komad namještaja priča svoju priču.
Suvremeni dizajn (1980. – danas)
Mi danas, izležavamo se na kauču čiji je dizajn posudio linije modernizma i sredine 20 stoljeća, ali i Bauhausa. Puno je svjetla, udobno je, čisto i prostrano.