Razno
• 29 prosinca 2017
Rijetke i stare fotografije izgradnje najpoznatijeg broda na svijetu
2K
U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay, predsjednik White Star Linea, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (poslije Britannic), koje će konstruirati Tomas Andrews.
Gradnja Titanica počela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 i širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51.500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".
Titanic je krenuo iz britanske luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. godine. Titanicovo prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.
U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York, kapetan Edward John Smith namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanoga, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 sati, Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je prepolovila na dva dijela, a nakon čega je u 2:40 sati brod potonuo.
Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.[1] Među njima i 27 Hrvata.
Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se - prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha - da žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74 % od svih žena na brodu, 52 % sve djece i 20 % svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21 %; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30 % veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370 % veću šansu za preživljavanje.[2]
Titanic je pronađen 1985. godine. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.
Gradnja Titanica počela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 i širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51.500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".
Titanic je krenuo iz britanske luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. godine. Titanicovo prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.
U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York, kapetan Edward John Smith namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanoga, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 sati, Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je prepolovila na dva dijela, a nakon čega je u 2:40 sati brod potonuo.
Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.[1] Među njima i 27 Hrvata.
Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se - prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha - da žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74 % od svih žena na brodu, 52 % sve djece i 20 % svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21 %; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30 % veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370 % veću šansu za preživljavanje.[2]
Titanic je pronađen 1985. godine. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.
