Hrvatska se, čemu smo nažalost svjedočili u posljednjim danima 2020. godine, nalazi na seizmički jako aktivnom području. Iako se potresi poput onog u Petrinji događaju jednom u 50 ili 100 godina, manji potresi u Hrvatskoj su zapravo veoma učestali.

Na mapi koju je izradio Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu vidljivi su svi potresi zabilježeni u Hrvatskoj od početka mjerenja 1850. godine pa sve do 2015. godine.

Iz mape je vidljivo kako su Slavonija i Istra jedine regije gdje praktički nema jako snažnih potresa, dok je najveća aktivnost zabilježena u Dalmaciji i diljem Dalmatinske zagore - gdje se, prije Petrinje, dogodio najsnažniji potres na našem području, onaj u Imotskom 1942. godine (6,2 po Richteru)