Na Islandu, ali i u nekim drugim nordijskim zemljama, roditelji često ostavljaju dojenčad da spava vani na niskim temperaturama. Dakako, dobro su utopljeni odgovarajućom odjećom i pokriveni, ali čak i u tim uvjetima mnogi roditelji smatrali bi tako nešto opasnim i ekstremnim. Međutim, Islanđani vjeruju da spavanje na hladnoći jača imunološki sustav djeteta i doprinosi boljem odmoru. Moguće je da u tome ima istine, jer je prosječni životni vijek na Islandu 82 godine, što je čak 10 godina više od svjetskog prosjeka.

Danas je uobičajeno da članovi obitelji dijele isto prezime i ono se prenosi dalje generacijama po očevoj liniji. Ali na Islandu je sustav prezimena nešto drugačiji.
Kada se dvoje ljudi vjenčaju, zadržavaju svoja prezimena. Ako dobiju sina, tada se njegovo prezime formira dodavanjem sufiksa ‘-son’ imenu oca ili majke, dok bi ime djevojčice nastalo dodavanjem sufiksa ‘-dóttir’. Sufiksi doslovno znače "sin", odnosno "kći".

Ova neobična stijena nalazi se na Westmanskim otocima, koji su nastali nakon niza vulkanskih erupcija. Vjeruje se da je nastala 1973., kad se dogodila posljednja jaka erupcija vulkana. Izgleda spektakularno!

Postupak imenovanja beba regulira Islandski odbor za imenovanje osnovan 1991. Oni su stvorili popis odobrenih imena, a od 2012. godine on sadržava 1.712 muških i 1.853 ženskih imena. Ako roditelji žele svojoj bebi dati ime koje nije na službeno odobrenom popisu, moraju podnijeti zahtjev odboru. Zatim povjerenstvo procjenjuje da li je ime kompatibilno s islandskom gramatikom i postoji li vjerojatnost da će nositelju izazvati neugodu tijekom života.

Island ima oko 360 000 stanovnika, a na tako malom otoku s tako malo imigracije postoji šansa da imate daleke rođake za koje niti ne znate. Također, postoji šansa da vam se svidi neki vaš daleki rođak. To je na Islandu postao toliki problem, da su 2010. godine razvili aplikaciju koja vam pomaže provjeriti je li vaš novostečeni poznanik koji vam se možda sviđa - vaš rođak.

Za razliku od ostatka svijeta, Islanđani vole čitati knjige. Zemlja je to koja izdaje najviše knjiga po glavi stanovnika na svijetu, s pet objavljenih naslova na 1000 Islanđana. Zanimljivo je i da postoji nacionalna tradicija koja se naziva Jolabokaflod. Ljudi si međusobno daruju knjige u noći 24. prosinca i provode tu noć čitajući.

Island je prvi put naseljen u devetom stoljeću, a tada je jedini kopneni sisavac bila Arktička lisica. Te su životinje došle na otok na kraju ledenog doba, šetajući zaleđenim morem. Ostale su životinje na otok doveli doseljenici. Na Islandu živi od 8.000 do 10.000 arktičkih lisica, a njihov status na Crvenom popisu Međunarodne unije za zaštitu prirode predstavlja najmanju zabrinutost.

Islandska pukotina Silfra jedino je mjesto na svijetu na kojem se može plivati ​​između dvije tektonske ploče. To je pukotina između kontinenata nastala zbog razdvajanja tektonskih ploča. Neki su otvori toliko uski da možete dodirnuti obje strane odjednom, odnosno možete istodobno dodirivati ​​sjevernoamerički i euroazijski kontinent. I ne samo to, već i tamo ćete pronaći neke od najčišćih voda na svijetu. Pukotina Silfra nalazi se u nacionalnom parku Thingvellir, na jugozapadu Islanda, a proglašena je UNESCO-vom svjetskom baštinom 2004. godine.

Ekonomski krah 2008. bio je zaista poguban za Island, a kako bi ljudima podigao raspoloženje, grad Akureyri napravio je nešto preslatko. To je drugi najveći grad na Islandu i nalazi se na sjeveru zemlje, tako da hladna klima i duge noći ne pomažu u podizanju raspoloženja ljudi. Ali grad je pronašao rješenje: pretvorili su crvene semaforske krugove u srca. Ovo je bio dio veće kampanje Nasmiješi se srcem i ovi simpatični semafori postali su stalna gradska postava. Sada ljudi zaglavljeni u prometu oko sebe vide srca i stalno ih se podsjeća da ostanu pozitivni, a međunarodni simbol ljubavi na tako neočekivanom mjestu svakome izmami osmijeh na lice.

Prema nekim podacima, 54 posto Islanđana vjeruje u vilenjake, a još veći postotak ljudi poštuju tradiciju i mitove na kojima su odgojeni. Po cijelom Islandu možete pronaći malene kućice za vilenjake. A ako netko želi znati više o vilenjacima, može upisati vilenjačku školu, gdje može naučiti kako vilenjaci izgledaju, gdje i kako žive i to u samo jedan dan. Škola obećava da će učenike upoznati s ljudima koji su stručnjaci u ovom području i ispričati mnoge priče o ljudima koji se susreću s vilenjacima.