Skandinavci ne maštaju da postanu milijunaši. Oni znaju kako bit efikasni na poslu, ali isto tako vole provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima, te posvetiti vrijeme svojim hobijima i drugim stvarima koje ih vesele. Npr. u Danskoj ljudi rade oko 37 sati tjedno, dok u ostalim državama ljudi rade i preko 40 sati tjedno.

Danci primjerice ne gube vrijeme na čavrljanje s kolegama na poslu i ne koriste radno vrijeme za obavljanje osobnih sitnica. Oni se trude biti što efikasniji kako bi što prije odradili posao, također oni često kombiniraju rad u uredu i rad od kuće. Odmor im je također jako važan pa imaju 5 tjedana plaćenog godišnjeg i potiče ih se da sve iskoriste jer je ta ravnoteža između posla i odmora jako bitna. Oni mogu dobiti i slobodne dane za opuštanje kada stres na poslu psotane prevelik. U Finskoj imaju pravo na klizno radno vrijeme od tri sata, mogu doći do tri sata kasnije što im omogućava da sami planiraju svoje vrijeme fleksibilnije nego da imaju fiksno radno vrijeme.

Vrijeme provedeno u prirodi ima pozitivan učinak na naše mentalno i fizičko zdravlje, a Skandinavci su toga svjesni i znaju kako izvući najviše iz prirode. Unatoč hladnom vremenu oni znaju kako uživati vani i čak imaju izreku: Ne postoji ružno vrijeme, postoji samo nedovoljno dobra odjeća. Čak i trvtke potiču svoje zaposlenike da što više vremena provode vani, na otvorenom.

U Švedskoj novi roditelji odbivaju i do 480 dana plaćenog dopusta, odnosno dobivaju 80% primanja koja su imali prije. Trudnice i nove majke također imaju mogućnost rada na pola radnog vremena, ili smanjenja rada za 25% dok dijete napuni 8 godina i dobivaju naknadu za dijete do njegove 18 godine. Za usporedbu u Americi majke dobiju oko 12 tjedana dopusta i to neplaćenog. Hrvatska je tu ipak bliža Skandinavcima.

U mnogim zemljama ljudi troše puno novca na medicinske račune ili samo da bi platili školu i sveučilište. To nije slučaj u nordijskim zemljama. Zdravstvo i obrazovanje su besplatni. Štoviše, nezaposlenima se također pruža podrška. Imaju osiguranje za slučaj nezaposlenosti i uzdržavanje djece, a imaju i različite programe pomoću kojih ljudi mogu steći radno iskustvo pa poslije lakše pronaći posao.

Mogućnost vjerovanja drugima znači da vjeruju da su i drugi jednako iskreni kao i oni i da je svima stalo do općeg dobra. Tako socijalne interakcije postaju ugodnije, kao i odnosi koje Skandinavci grade. Ti im odnosi zauzvrat mogu pružiti potrebnu podršku.

Nordijske zemlje također imaju nižu stopu kriminala, pa se ljudi osjećaju sigurnije. Ova sigurnost i povjerenje mogu pozitivno utjecati na njihovu dobrobit. Primjerice, ljudi iz skandinavskih zemalja vjeruju da će im izgubljeni novčanik vratiti više nego ljudi iz zemalja koje su u Svjetskom izvješću o sreći zauzele niže mjesto.