Švicarci pokušavaju reciklirati svo svoje smeće: novine, limenke, staklo, pa čak i korišteni toaletni papir. Hrana je također podložna razumnom korištenju. Primjerice, dok mi rabljeno ulje obično sipamo u odvod, stanovnici Švicarske ga pakiraju u spremnike i odnose u prihvatni centar za takav otpad.

Kada prijevozno sredstvo kasni 1 sat ili više, putnik ima pravo na odštetu. Može biti do 50% cijene karte. Ako je putnik prisiljen tražiti noćenje zbog kašnjenja na putovanju između gradova, prijevoznik je dužan nadoknaditi troškove za to. Može izbjeći plaćanje samo ako je do kašnjenja autobusa ili vlaka došlo zbog elementarne nepogode.

Unatoč visoko razvijenom bankarskom sustavu Švicarske, njeni stanovnici rijetko koriste plastične kartice za plaćanje. Više vole gotovinu. Čak i ako će kupiti nešto veliko (poput automobila), mještani će prvo podići novac sa svog računa. Ova navika se naziva švicarskim kulturnim fenomenom.

Švicarci vjeruju da prisutnost papirnatih novčanica u novčaniku daje osjećaj stvarnog posjedovanja novca, što se ne može reći za kartice. Tako im je lakše kontrolirati svoje troškove i trošiti manje.

Umjesto rasprave o tome koji način vođenja financija je bolji za obitelj, zajednički ili odvojeni, stanovnici Švicarske našli su kompromis. Preporučuju mladim parovima da nakon vjenčanja otvore 3 bankovna računa. Jedan od njih trebao bi biti namijenjen zajedničkim obveznim troškovima, a druga dva — za osobne potrebe svakog od partnera, poput hobija ili nekih aktivnosti za samorazvoj.

Neograničeni mobilni internet ono je što danas biraju mladi stanovnici Švicarske. Prebacuju se na odgovarajući tarifni plan, a zatim jednostavno aktiviraju hotspot na svom telefonu za korištenje mreže dok rade na prijenosnom ili stolnom računalu. Kućni Wi-Fi više nije neophodan, a umjesto 2 izvora internetskih troškova, imaju samo jedan.

Nitko neće osuditi gosta restorana koji ne ostavi napojnicu uslužnom konobaru. Ali kada se gost ipak želi na poseban način zahvaliti za dobru uslugu, jednostavno će zaokružiti račun. Na primjer, ako ručak košta 14,5 švicarskih franaka, gost će dati 15 franaka i reći: "Zadrži kusur, molim."

Kada traže posao, Švicarci se žele predstaviti u najboljem svjetlu pa često uljepšaju istinu. Po istraživanju iz 2020., gotovo 60% životopisa nije istinito. Vrlo često preuveličavaju svoje iskustvo životopisu, primjerice neko kratko stažiranju za vrijeme studija će predstaviti kao važno radno iskustvo u velikoj kompaniji. Ispostavilo se da su starije generacije zapravo najiskrenije kada traže posao.

Aktivisti u Švicarskoj inzistirali su na postavljanju automata s besplatnim tamponima i ulošcima u školama i sveučilištima diljem zemlje. Cilj im je pomoći djevojkama koje mjesečnica ili prazan novčanik zateknu nespremne. Također, inicijatori projekta zalažu se za uklanjanje tabua oko žesnkih tema.

Stanovnici Švicarske obožavaju čokoladu. Zemlja zauzima prvo mjesto u svijetu po količini konzumirane čokolade. Prosječan stanovnik pojede i do 20 funti čokolade godišnje. Prodaju i čokoladice koje su napravljene posebno za žene.

Prema švicarskim proizvođačima čokolade, one su u stanju ublažiti grčeve tijekom menstruacije, jer sadrže 17 vrsta alpskog bilja. Specijalisti ginekologije potvrdili su da ova čokolada doista može biti ključ za dobrobit žene.

Glasno žvakanje žvakačih guma posebno smeta mještanima. Smatraju da je to vrhunac lošeg ponašanja. Turistima se preporuča da odole iskušenju da iz džepa izvade omiljenu žvakaću gumu i žvaću je na javnom mjestu u Švicarskoj. Bolje je pričekati da nema nikoga i tek onda žvakati žvakaču.

Stanovnici Švicarske ne vide ništa loše u pljuvanju na ulici. Ista stvar se odnosi i na ispuhivanje nosa. Paul N. Bilton, autor knjige The Xenophobe’s Guide to the Swiss, istaknuo je da lokalci imaju razvijenu vještinu iznimno glasnog ispuhavanja nosa i koriste je posvuda na javnim mjestima.

Föhn je naziv vjetra koji ponekad puše s Alpa. Inače, fen je dobio ime po ovom vjetru. Dok ljudi u drugim zemljama svoje probleme često pripisuju magnetskim olujama, Švicarci za razne probleme krive vjetar Föhn. Oni koriste ovaj prirodni fenomen da objasne svoje glavobolje, promjene raspoloženja, pa čak i prometne nesreće. Nešto kao Dalmatinci i južina.

Ali zato s druge strane ima jednu od najnižih stopa kriminala od svih industrijaliziranih zemalja.