Numizmatičar: Samo jedna kovanica eura je izuzetno vrijedna, drugo su samo priče
NA INDEX Oglasima pojavio se neobičan oglas - jedan Hrvat pokušava kovanicu od dva eura prodati za čak 6000 eura. Radi se o kovanici s likom nizozemske kraljice Beatrix, ali ima grešku.
Na kovanici nije prikazan cijeli portret kraljice, nego poluportret s tekstom "Beatrix, kraljica Nizozemske". Oglas je privukao veliku pažnju, a mnogi su se zapitali radi li se o vrijednoj investiciji ili prevari. O vrijednosti kovanica s greškom, ali i tome kako uopće dođu u promet, razgovarali smo s Bornom Barcem - poznatim numizmatičarom i direktorom aukcijske kuće Barac&Pervan.
"Kovanica sigurno ne vrijedi toliko. Kad netko prodaje nešto kao ovu s oglasa, to je najvjerojatnije prevara. Ne mogu vjerovati da ljudi misle da će netko dati 10 tisuća eura za kovanicu bez da je provjerio o čemu se radi. Možda je samo privlačenje pažnje - netko zbog toga ode na njegovu stranicu, vidi druge stvari koje se prodaju i onda nešto kupi", objašnjava Barac.
"Samo jedna kovanica eura je uistinu vrijedna"
Kako kaže, nijedna kovanica eura ne postiže ni približno toliku vrijednost - s jednom iznimkom. "Od standardnih eura gotovo da ne postoji ništa što bi bilo ekstremno rijetko. To su jedino famozne kovanice Monaca iz 2007. s likom Grace Kelly, jer su rađene u 15 tisuća primjeraka.
O čemu se tu radi? Imate kovanicu u vrlo maloj nakladi, a procjenjuje se da ima bar 300 tisuća sakupljača. Naravno da je onda tražena. Neki ljudi traže greške i na njima, ali neće ih naći, jer ta kovanica nikad nije ni bila u prometu. Odmah su se sve prodale po većoj cijeni. Sad košta između četiri i pet tisuća eura", kaže.
"Greška mora biti posebna"
"Što se tiče drugih kovanica eura, sve su kovane u parsto milijuna komada. Naklada kovanice o kojoj se govori je 140 milijuna komada. Da stvarno postoji neka značajna greška, a toga ima jako malo, postižu cijene od 100 do 1000 eura. Greška mora biti nešto specijalno, ako je neki natpis krivo napisan, ako ima zadebljanje ili je cijela stranica otkovana krivo", razjašnjava razlike između kolekcionarskih primjeraka.
"Relativno nedavno se dogodila i prilično velika greška - na nizozemskoj kovanici iz 2013. bio je otisnut dvostruki portret kralja Vilima Aleksandra, ali prodana je za samo 85 eura. Dogodilo se i da je jedan euro otisnut na kovanicu od 20 centi, koja je prodana za 800 dolara. Pred koju godinu je bila otisnuta i jedna s krivim obodnim natpisom, te idu za oko 1000 eura", dodaje numizmatičar.
"Greške se u kovnicama događaju izuzetno rijetko"
"Proširila se glasina da je naša kovnica napravila takvu kovanicu od dva eura, ali su oni rekli da je to nemoguće. Glasine po internetu se često šire, ali jako se pazi na to, tako da izgleda da je bila muljaža", govori. Ipak, greške se kao i svuda događaju, pa se tako i neke kovanice koje ne bi trebale provuku u optjecaj.
"Ponekad novac za uništenje završi na drugom kraju svijeta"
"Unutar kovnice netko to može provući, postoji dosta velika sigurnost da se takvi primjerci ne iznose van... Iako je težina točna, strojevi odmah prepoznaju grešku. Kad se rade planšete za kovanice, proizvođač koji ih je napravio ponekad napravi nešto krivo. U samoj kovnici netko može pogriješiti, stroj to uvijek prepozna, ali netko na izlazu teoretski može uzeti kovanicu.
Možda su ponekad i neoprezni, pa kad kovanice s greškom idu na topljenje, netko ih može uzeti. Znalo se dogoditi da se novac namijenjen za uništavanje trebao pretopiti, ali je završio na Tajvanu, Tajlandu, u Kini... Kad tamo ljudi vide da se kovanice mogu promijeniti, vrate ih, pa završe nazad u Europi ili Americi. Bilo je takvih slučajeva", objašnjava.
Sve u svemu, kako god da je oglašivač došao u posjed kovanice s greškom, čini se da se debelo preračunao.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati