OSIM što je kraljica automobilskih utrka, Formula 1 je sport koji film naprosto obožava. Nijedan drugi sport ne uspijeva dobiti tako dobar i atraktivan tretman na filmskom platnu kao F1, za što postoji nekoliko razloga. Za početak, Formula 1 je i vizualno i auditivno nevjerojatno atraktivna, a znamo kako holivudski film voli scene potjere – scene utrka formule jedini su sportski prizori koji na filmu izgledaju jednako atraktivno kao i u stvarnosti, ponekad čak i atraktivnije.

Usporedite samo filmove o nogometu (Messi, Pele: Birth of a Legend), košarci (Dražen) ili tenisu (Challengers, Borg/McEnroe) s filmovima o Formuli 1, razlika je, štono bi reko Đuro, drastična, s tek rijetkim izuzecima, primjerice, košarkaškim filmom White Men Can't Jump ili ponekim naslovom o američkom nogometu ili bejzbolu. 

Bogat repertoar filmova s F1 tematikom

Osim ove audio-vizualne strane, Formula 1 ima i dramaturšku prednost pred drugima jer u F1 je uvijek riječ o žestokim rivalitetima dvojice, ponekad i više vozača. Osim klasičnog suparništva između vozača različitih timova, postoji i ono drugo, medijski manje vidljivo, ali često mnogo uzbudljivije rivalstvo između vozača istog tima. I konačno, u F1 ulog nije samo pobjeda ili poraz, kao u većini ostalih sportova, u njoj je ulog nerijetko doslovno život.

Tome možemo zahvaliti na iznimno bogatoj produkciji odličnih filmova s F1 tematikom, primjerice, klasični Grand Prix Johna Frankenheimera iz 1966. s Jamesom Garnerom, odlična Utrka života Rona Howarda o čuvenom nadmetanju Nikija Laude i Jamesa Hunta ili biografski Ferrari Michaela Manna.

Još je veća ponuda kvalitetnih dokumentaraca o F1, spomenimo Sennu iz 2010., redatelja Asifa Kapadije, velemajstora sportskih i inih doksova kojeg je proslavio doks o Maradoni, zatim noviji A Life of Speed: The Juan Manuel Fangio Story iz 2020. ili Schumacher, dokumentarni portret sedmerostrukog svjetskog prvaka iz 2021. 

Biografska serija koja počinje od kraja - pogibije Senne

Nisam zaboravio na genijalnu seriju Formula 1: Drive to Survive, koja je uzbudljivija od svakog igranog filma na istu temu, pa je u cijelom svijetu udvostručila interes za F1. Svi navedeni doksovi nalaze se na Netflixu (Senna i na Maxu), a takav povećan interes ove streaming platforme za Formulu 1 odnedavno je podcrtan i dramskom serijom Senna, u šest jednosatnih epizoda.

Riječ je o klasičnom biopicu, koji, doduše, započinje od kraja - tragičnom pogibijom Ayrtona Senne da Silve na Grand Prixu San Marina u Imoli 1994. godine, a zatim se vraća u djetinjstvo do trenutka kad dječaka, kojeg roditelji zovu Beco, zainteresiraju automobili, prvo oni dječji, a zatim i gokart. 

Serija prati njegovo postepeno napredovanje, prelazak na natjecanja Formule Ford, zatim Formule 3 te konačno F1, i to za početak u malu momčad Tolemana, potom u Lotus, u kojem je postigao svoju prvu pobjedu i proslavio se prvom kišnom utrkom, zbog kojih će kasnije dobiti nadimak Kišni Čovjek, da bi centralni dio serije zauzele godine provedene u McLarenu.

Gabriel Leone je pljunuti Senna

Šest McLarenovih godina obilježeno je u prvom redu rivalstvom s Alainom Prostom, koje je preraslo u otvoreno neprijateljstvo i završilo Prostovim odlaskom iz McLarena 1993. godine, zatim sukobima s FIA-om te kontroverznim sudačkim odlukama, koje su Senni često odnosile pobjede i bodove. Serija ne propušta upozoriti kako je zbog svog skromnog podrijetla Ayrton često imao lošiji tretman od drugih vozača s boljim obiteljskim ili socijalnim pedigreom.

Showrunner serije Vicente Amorim i njegov scenaristički tim jako su se dobro snašli na sportskom planu, stoga se seriju lako gleda, Senna je na stazi luđački brz i često opako bijesan, same utrke su nabrijane, dinamične i napete, a glavni glumac Gabriel Leone ne samo što je pljunuti Senna već donosi i karizmu i snažnu emociju.

Ipak, više puta tijekom serije učinilo mi se kao da sam neke sekvence već vidio, što, naravno, nije moguće jer je serija tek izašla ispod čekića. Tek sam naknadno, provjeravajući na brzaka već spomenuti dokumentarac o Senni iz 2010., shvatio kako nije pretjerano reći da je ova nova serija velikim dijelom tek ekranizacija tog izvrsnog dokumentarca. 

Serija donosi malo toga novoga

Iz njega je uglavnom preuzet sportski aspekt priče, kao i kontroverze vezane uz suce, FIA-u i odnos s Prostom, stoga je taj dio serije uvjerljivo najbolji. Kad narativ pokuša krenuti svojim putem, približiti gledatelju Sennu u privatnom životu, u odnosu prema roditeljima, djevojkama ili Brazilu, odmah zaluta u banalnost i dosadu.

Serija donosi malo toga novoga što već nije poznato ili prikazano u spomenutom dokumentarnom biopicu. Samo scena posljednjeg razgovora Senne i Prosta, dan uoči pogibije, ako nije izmišljena, a bilo bi glupo da jest, prikazuje dirljiv trenutak u kojem dvojica velikih vozača međusobnim poštovanjem donekle uspijevaju prevladati godinama njegovano neprijateljstvo.

Kad je o romantičnom dijelu Ayrtonova života riječ, ni njegova prva djevojka Lilian ni brazilska televizijska zvijezda Xuxa ne uspijevaju postati trodimenzionalni likovi, na njima se serija zadržava tek nešto dulje nego Senna u boksu, pa je i odnos gledatelja prema tom aspektu Sennina života jednako rezerviran.

Paralele s filmom Dražen same se nameću - ili je Sennin privatni život bio jednako nezanimljiv kao Draženov ili ni autora zapravo nije zanimala ta strana njegove ličnosti. Baš kao što ga nije previše zanimao ni Sennin općepoznati angažman za siromašnu brazilsku djecu, što je dijelom utjecalo na njegov kultni status u Brazilu, s kojim se malo koji brazilski sportaš može mjeriti. 

Serija Senna na Netflix je stigla u godini kad se obilježava 30 godina od njegove smrti, produkcija je zakasnila pola godine da obilježi točan datum pogibije, no svejedno će brojnim obožavateljima dobro poslužiti da obnove sjećanja na dane brazilskog ponosa i slave, dok će mlađima pomoći da shvate zašto Sennu, uz po broju osvojenih pobjeda i naslova neosporno uspješnijeg Michaela Schumachera i Lewisa Hamiltona, mnogi i danas smatraju najboljim vozačem Formule 1 svih vremena.