Europska komisija je objavila Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog deficita, Preporuku Komisije za izradu Odluke vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita te Preporuku Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog deficita i uz tu preporuku je priložen radni dokument komisije "Analiza proračunske situacije u Hrvatskoj".

 

 

Radnim verzijama dokumenata Europska komisija ispituje sentiment hrvatske Vlade i javnosti za moguće oštrije rezove državnih financija. Predložena smanjenja proračunskog deficita su u prvoj godini PPPD-a relativno skromna i u toj godini neće polučiti smanjenje javnog duga. Naprotiv, smanjenje proračunskog deficita jednim dijelom vode rastu javnog duga – zbog visokih obveza za refinanciranje dospjelih obveza, naročito u 2014. i 2015. te mogućih novih zaduživanja. Javni dug bi se smanjivao tek nakon 2016. kada se deficit smanji ispod 3% BDP-a, navodi se u Aktualnom osvrtu.

 

 

Komisija predviđa smanjenje deficita, ali i značajan rast javnog duga na gotovo 67% BDP-a 2016. Do mogućeg sniženja duga došlo bi tek 2018. i to na 65%. Samo od 2014. do 2016. javni dug bi mogao porasti za više od 22 milijarde kuna. Sama visina duga manje zabrinjava od problema njegovog nadzora i kontrole.

 

Teško je držati dug opće države pod kontrolom ukoliko postoje stalni problemi u evidencijama zaduživanja – posebice u pogledu veličine i strukture kreditnih obveza i potencijalnog dospijeća drugih obveza poput jamstava. Takvo stanje dodatno stvara neizvjesnost koja se prelijeva na privatni sektor, ugrožava kredibilitet Vlade i države te povećava troškove zaduživanja u inozemstvu. Sve mjere štednje i napori smanjenja rashoda mogu se lako poništiti nerazboritim upravljanjem javnim dugom koji investitori penaliziraju zahtijevajući više prinose pri izdavanju obveznice, što dovodi do većeg troška duga, smatraju autori.

 

 

Hrvatska će U PPPD-u ostati dulje od tri godine. Razlog je jednostavan. U 2016. Treba smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a. Na žalost, predizborna i izborna godina u Hrvatskoj nikada nisu bile godine za ozbiljne reforme i uštede. Tada su obično obavljane neznatne "kozmetičke" promjene u sustavu prihoda s malim fiskalnim učincima. Autori navode da se ipak treba nadati da političke elite dobro shvaćaju ozbiljnost fiskalnih problema te da će, bez obzira na predizborno vrijeme, pružiti potporu provedbi rezova u sustavu rashoda opće države.