AKO SE PUTINU dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini, krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na zapad, rekao je u intervjuu za N1 ekonomist i bivši bliski suradnik Vladimira Putina Andrej Ilarionov.

Kako je istaknuo, korijene Putinovih politika možemo pronaći u ranim godinama njegove vladavine.

"U centru pažnje je ovaj imperijalistički rat koji Putin i dalje vodi, ali i imperijalistička politika prema Gruziji, Moldaviji i drugim zemljama. To je rat i protiv Europe i svijeta i civiliziranih naroda. Započeo je ovaj rat napadom na pojas Tuzla u Kerčkim vratima u rujnu 2003., to je bila jasna indikacija onoga što slijedi. Ovo sve što se događa nastavak je njegove imperijalističke želje da uzme teritorij drugih država", kaže Ilarionov.

"Putin je umislio neke mesijanske osjećaje"

Na pitanje što ga je natjeralo da krene u invaziju na Ukrajinu bivši savjetnik kaže da je Putin "umislio neke mesijanske osjećaje".

"Umislio je da je takve zadatke dobio od Boga, zato se ne konzultira s ljudima, oni su tu samo da izvršavaju naredbe. Prije nekoliko godina je izjavio da nakon Gandijeve smrti nema s kim razgovarati. Neki su se tome smijali, ali to je činjenično stanje njegovog uma, da u stvarnom svijetu ne postoji nitko s kim može razgovarati, sklapati dogovore. Zato kažem da on misli da je na mesijanskoj misiji ispuniti zadatak, a više puta je rekao što je taj zadatak - povratak takozvane povijesne Rusije, što je prema njegovom pisanju nešto blizu Ruskog Carstva. Još jedan mesijanski zadatak je poraz Zapada, on je uporan u tome", dodao je.

Poručio je da je Putin uporan i da će nastaviti ispunjavati taj zadatak sve dok bude mogao.

"Ako mu se dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini, krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na zapad. On želi denatoizaciju centralne i istočne Europe. On se tu ne bi zaustavio, išao bi dalje. To su imperijalističke ambicije koje smo vidjeli u ponašanju dvije osobe ranije, jedna je Adolf Hitler, a druga Staljin", smatra Ilarionov.

"Rusko gospodarstvo je prilično otporno"

Kaže i da je rusko gospodarstvo prilično otporno i da neće nazadovati koliko se očekivalo u veljači, kada je počeo rat.

"Neki su spominjali pad od 15-20 posto, ali bit će između dva i četiri, što je vidljivo, ali ne i značajno. Plus u budžetu je otišao u minus. S padom BDP-a i padom kupovne moći rusko gospodarstvo će biti u stanju proizvoditi resurse za rat. Zato treba pronaći slabe točke u ruskoj ekonomiji", dodaje.

Za kraj je poručio da je vrijeme da se Srbija pridruži naporima međunarodne zajednice i ne bude poput otoka. "To je važno za pristupanje Uniji i uniji civiliziranih naroda", kaže Ilarionov.