Foto:FaH

AFERA Čokolinda se sve više širi van granica Hrvatske. O njoj je pisao i švicarski Neue Zürcher Zeitung. Već u samom naslovu izdvajaju “sitničavu politiku Zagreba prema susjedima” te svojim čitateljima opisuju početak afere Čokolinda.

Nakon što su čokolade pojedene - roditelji su shvatili da su srpske

Švicarci na zanimljiv način komentiraju nastanak novog nadimka predsjednice, pri čemu objašnjavaju kako hrvatska predsjednica ima novo ime, a to je: Čokolinda. Objasnili su kako je predsjednica dobila nadimak na 25. godišnjicu bombardiranja Dubrovnika, kojom prilikom je u vrtiću podijelila svoje potpisane fotografije i čokolade. 

Dugo nakon što su čokolade pojedene, pišu, roditelji su shvatili kako se radi o čokoladama srpskog proizvođača, pri čemu je nastao skandal. Mediji su prenijeli vijest, dok se predsjednica zbog neugodnosti ispričala. Prenose i kako joj je žao jer nije podijelila hrvatske čokolade.

“Schokogate” - Hrvatska nesposobna za lidera u regiji

Neue Zürcher Zeitung navodi kako je ova situacija samo jedna u nizu nesporazuma u komunikaciji Hrvatske sa susjednim državama, te cijelu aferu nazivaju “Schokogate”.

Hrvatsku opisuju kao državu članicu Europske Unije koja je još početnica i koja nije spremna biti liderom kakav želi biti za zemlje regije pri pristupnim pregovorima s EU. U prilog tome navode blokadu Srbije u poglavlju 22 prošlog ljeta i u poglavlju 26 sada, što je, prema njima, iskorištavanje prava veta ne bi li riješili probleme koje imamo sa Srbijom.

Tvrde kako Hrvatska nema potporu u EU pri ovakvim stavovima, te kako je i u svojim odnosima s BiH više postavljena kao ravnatelj škole nego mentor kakvim se predstavlja, budući da na neslaganja odgovara prijetnjama o pogoršanju odnosa.

Hrvatska opsesija Srbijom

Švicarci naglašavaju kako je zbog naše povijesti neizbježna opsesija Hrvatske Srbijom. Ipak, nije im jasan fokus Hrvatske ka središnjoj Europi, pri čemu su primijetili kako se Hrvatska pokušava odvojiti od Balkana i zaboraviti na njega. Kao primjer navode to kako se srpske i bosanske serije i filmovi jedva pojavljuju na hrvatskim televizijama, a što nije tako u obratnoj situaciji.

Navode kako bi bilo dobro okrenuti se pravoj ulozi mentora, i pozabaviti se problemima poput korupcije i sporog pravosuđa, ili pak loših infrastruktura pri čemu su naveli njima neshvatljiv primjer putovanja od 8 sati za 400 kilometara koji dijele Zagreb od Beograda.