Ilustracija: 123rf

NA SNAZI je izborna šutnja, što prema slovu Zakona o izborima znači kako je "zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela".

Kršenje izborne šutnje sankcionira se kaznom od tri tisuće kuna za fizičke osobe, od 10 do 30 tisuća kuna za kandidate te s kaznom do 500 tisuća kuna za stranke koje prekrše šutnju.

Ipak, internet i eksplozija popularnosti društvenih mreža utjecali su na komunikaciju i oglašavanje do te mjere da se postavlja pitanje je li izborna šutnja u današnje vrijeme uopće moguća, ali i ima li uopće smisla.

Iz DIP-a su za vrijeme prošlih izbora pozivali fizičke osobe, kandidate i stranke da se suzdrže od agitiranja putem društvenih mreža, no s obzirom da to područje još nije dovoljno regulirano, ostaje mogućnost da se stranke u zadnjim satima pred izlazak birača na birališta dodatno okoriste upravo tom komunikacijskom arenom.

U velikom broju slučajeva bit će iznimno teško povezati fizičke osobe i pojedine stranke, zbog čega će, kao i ranijih godina, većina kršenja šutnje putem društvenih mreža najvjerojatnije proći bez kazni.

Zelić: Izborna šutnja je zastarjela

"U doba modernih komunikacija zapravo je nemoguće nadzirati poštivanje izborne šutnje, niti ga treba nadzirati. Ne vidim problem da se političke stranke oglašavaju i na taj dan u medijima i na društvenim mrežama. Znači, i u subotu i nedjelju. Međutim, izborna bi šutnja svakako trebala ostati u neposrednoj blizini biračkog mjesta i na biračkom mjestu, jer ako bi se ukinula šutnja na tim lokacijama, došlo bi do ozbiljnog uznemiravanja birača", rekao je za Index Dragan Zelić iz GONG-a.

Dodaje da kršenje izborne šutnje uopće nije regulirano na društveni mrežama. "Danas sve stranke moraju ukloniti bannere, ali po nama to nema nikakvog smisla, takvo oglašavanje bi trebalo biti dozvoljeno", kazao je.

Dodaje da je zabrana takve izborne šutnje besmislena, jer ju je vrlo teško sankcionirati i onda je to samo deklarativno. "Oglašavanje na društvenim mrežama i u medijima ne znam koliko može uznemiravati birače. Izborna šutnja je jedan od najmanjih problema izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj", dodao je.

Gjenero: Treba ukinuti izbornu šutnju

Za komentar smo se obratili i političkom analitičaru Davoru Gjeneru, koji se slaže da da bi izbornu šutnju trebalo ukinuti u formi u kojoj sada postoji u Hrvatskoj.

"Hrvatsko izborno zakonodavstvo treba duboku reformu, izborna šutnja je postala besmislena. Hrvatsko društvo nije takvo da vi dan prije izbora morate imati nekakvu katarzu jer vam inače prijeti opasnost da se ljudi potuku... Hrvatska nema taj tip unutarnje napetosti", kaže Gjenero.

Dodaje da je ideja reguliranja izborne šutnje na društvenim mrežama suluda, jer su društvene mreže po definiciji prostor slobode govora i svaka ideja ograničavanja je pogrešna.

"Treba liberalizirati javni diskurs, u Americi nemate izborne šutnje i nikome se ništa zbog toga ne događa. Kada je Ivica Crnić napuštao Vrhovni sud i DIP, on je ostavio jedan papir gdje su nabrojene stvari koje treba promijeniti u izbornom zakonodavstvu. Tu je prijedlog o Izbornom zakonu koji bi propisivao sve izborne procedure. U tom papiru se puno govori o preporukama Venecijanske komisiji glede reguliranju pravila u predizbornoj kampanji, kao i o izbornoj šutnji kao zastarjeloj - to je bilo prije 10 godina", objašnjava Gjenero.

Niti u Finskoj, Norveškoj, Nizozemskoj i Češkoj ne postoji izborna šutnja, dok u Rumunjskoj, Makedoniji, Albaniji, Portugalu, Bugarskoj, Poljskoj, Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Sloveniji i BiH izborna šutnja počinje 24 sata prije izbora.

Podsjetio je i da je u Hrvatskoj donedavno na snazi bilo pravilo da izborna šutnja traje sve do ponoći na dan izbora. "Srećom, to je ukinuto, što je potpuno normalno i potpuno logično. Ako se to moglo napraviti, onda se mogu napraviti i izmjene koje je determinirala tehnologija", zaključuje Gjenero u razgovoru za Index.