Foto: Index, You Tube

POŽARI koji su ranije ovog tjedna spalili Dalmaciju su uglavnom ugašeni. Šteta je ostala.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban kaže kako je šteta ogromna.

"Izvijestio sam ministra o prvim i preliminarnim štetama. Ako izuzmemo šumu, odnosno državno vlasništvo, a sve ostalo poljoprivredno zemljište, nasade, građevinske strojeve, građevine, stambene građevne, opremu, onda preliminarna šteta na cijelom području iznosi 42 milijuna kuna. Konkretnije, na Split otpada 24 milijuna, Omiš desetak milijuna, Solin oko pet i Podstrana oko tri milijuna kuna", rekao je župan za Dalmacija danas.

Za područje Splitsko-dalmatinske županije proglašena je elementarna nepogoda. Župan smatra da će odštete u ovom slučaju biti nešto više nego inače.

"S obzirom na to da je Vlada RH na izvanrednoj sjednici u četvrtak donijela odluku da će se uključiti u pripomoć pri sufinanciranju nastale štete, a i s obzirom na to da je ministar Tolušić rekao da će raspisati natječaj iz mjera 5.2 , a to je europski Fond namijenjen za obeštećenje od elementarnih nepogoda koji iznosi preko 20 milijuna eura. Državna tajnica će već u ponedjeljak biti u našoj županiji vezano za te mjere gdje se svi OPG-ovci i registrirani poljoprivrednici moći javiti na te natječaje i njima će obeštećenje biti u stopostotnom iznosu i za zemljište, za nove nasade, za gospodarske objekte u funkciji, kao i za sve uređaje u funkciji njihova OPG-a", kaže on.

Propusti lokalne zajednice

Nakon požara moglo se čuti da je lokalna zajednica odgovorna za mnoge propuste. Nedostatan broj vatrogasaca, loša i zastarjela oprema, nepravovremena reakcija...

"to se tiče propusta vjerojatno je unutar sustava bilo manjih propusta koji su nastali uslijed “šuma” u komunikaciji. Također je bilo propusta kada se već pozvalo civilno stanovništvo, a ovdje ne govorim o onima koji su pogođeni elementarnom nepogodom, nego van tog kruga, onda je očito trebalo postojati sabirno mjesto gdje bi ljudi dolazili jer morate razumjeti vatrogasne zapovjednike… Kada netko dođe u kratkim hlačama ili natikačama, netko je odgovoran za njega, a odgovoran je vatrogasni zapovjednik. Nije im u toj situaciji bili lako. S obzirom na to da imam nešto godina, moram reći da je 2001. godine bio gotovo identičan požar na ovim prostorima. Sad je tehnologija kudikamo napredovala, informatička komunikacija je puno brža, a mediji situaciju prate iz svih mogućih kuteva u realnom vremenu. Zbog toga je javnost ovoga puta imalo neusporedivo bolji uvid u stanje stvari. No 2001. godine gorio je gotovo identičan požar. Određeni se meteorološki uvjeti periodično pojavljuju na području između Mosora i Peruna. Čak i da je sve savršeno bilo, vjerujte mi da požar ne bi bio u imalo manjem obimu, on se ne bi mogao spriječiti. Moramo biti sretni da u ovakvom karakteru požara i u ovakvoj površini koja je izgorjela nije bilo više puno štete nego što je bilo. Pogledajte što se događa u susjednim državama i cijelom Mediteranu ovoga ljeta. Vidjet ćete da se ovakvi požari tamo gase po 7 do 10 dana i da su štete kudikamo veće", smatra Boban.

Posljedice požara

Područje Dalmacije nije pokriveno meteorološkim radarima. Jedino je područje u Europi i Hrvatskoj na kojemu se vrijeme ne može precizno prognozirati, a vrlo brzo ljeto će završiti i Dalmacija bi mogla biti izložena nepogodama druge vrste. Nakon ovakvih požara koji unište vegetaciju, prva obilnija kiša obično izazove bujične poplave. Najveća opasnost od ovakvog razvoja situacije prijeti Žrnovnici.

"Vezano uz bujične vode i izgorene šume, već sam danas na sastanku s ministrom unutarnjih poslova apelirao da se hitno angažiraju i Hrvatske šume i Hrvatske vode vezano uz bujične potoke da bi se prije jeseni sanirao teren i da se ne bi dogodila erozija tla. Dobio sam čvrsta obećanja da će se oni maksimalno angažirati kroz deset dana kako bi pokušali što više sanirati pogođeno područje. Što se tiče meteoroloških uvjeta, PMC Split nas je obavijestio da nas slično vrijeme čeka već sljedeći tjedan, oko utorka. Jučer sam preventivno reagirao i uputio sam svim načelnicima i gradonačelnicima preporuku da se angažira 24-satno dežurstvo, bilo Civilne zaštite, bilo preko aktivista Mjesnih odbora, bilo preko udruga. Analizom 14 požara na našem području posljednjih 10 dana uočeno je da je 10 požara krenulo između 0:30 i 1 sat iza ponoći. Ponukan tom analizom, gradovi i općine su uspostavili 24-satno dežurstvo, a to je bila moja preporuka. Podmetnuti požar se teško može spriječiti, ali se barem može na vrijeme uočiti i brzo reagirati. Županija se uključila u preventivne mjere i nadam se da će to uroditi plodom. Što se tiče radara, detaljno ću se informirati s nadležnim meteorolozima oko toga zaista velikog problema i vidjeti zašto meteorološki radari već davno nisu postavljeni u Dalmaciju", kaže župan Boban.

Uvjeti za požar

U Splitu je od početka godine do današnjeg dna palo oko 66 posto uobičajene količine oborina, piše Dalmacija danas. Lipanj je bio najsušniji mjesec, oborina je bilo tek u simboličnim količinama.

Vjetar, bura, je puhao i brzinom od 120 km/h. Dan u oči požara u Splitu je bura puhala 72 km/h. To su službeno izmjereni podaci na Marjanu, brzina vjetra zasigurno je bila i veća na Mosoru.

Erozija tla

Površina koja je izgorjela je ogromna. Nestao je veći dio zelenila na južnoj strani Mosora i na sjevernoj strani Peruna. Na Markovači gdje je vojna baza i tako je već odavno samo trava. Stručnjaci očekuju da će se opožareno područje vrlo brzo oporaviti samo od sebe. Alepski bor koji neki smatraju jednim od krivaca za brzo širenje požara je, smatraju, idealan za stvaranje podloge za razvitak šume.

"Alepski bor je izrazito sredozemno drvo, a autohtonih nalazišta ima diljem Dalmacije. Njime je uspješno pošumljivan degradirani krš, a najvažnija mu je osobina ta što korijenjem zadržava tlo, njegova krošnja štiti tlo od isušivanja (ljeti) i erozija (zimi), odbacuje veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i golu površinu, a čijom se transformacijom stvara humus i šumsko tlo. Isto tako, pod zaštitom krošanja alepskog bora spontano se pojavljuje hrast crnika i druge sredozemne vrste koje tvore stabilnu klimatogenu šumsku zajednicu. Istodobno takve šume zaustavljaju i sprečavaju eroziju, proizvode kisik, zadržavaju vodu, pročišćuju zrak, poboljšavaju kvalitetu tla, štite ga od prejake insolacije i općenito poboljšavaju klimatske uvjete, ispunjavajući one funkcije koje zovemo općekorisnim funkcijama šuma”, kažu u Hrvatskim šumama.