TIJEKOM hladne zime krajem 1939. godine već je buktio rat između Finske i Sovjetskog Saveza. Svega desetak dana nakon objave rata odigrala se bitka kod Tolvajärvija, prva velika pobjeda finske vojske protiv puno jačeg protivnika. Bitku se smatra jednom od najvažnijih iz tog rata jer je podigla moral finske vojske. Ta je vojska onda spriječila Sovjete u njihovom naumu da ponovno podrede Fince politikama iz Moskve.

Mala Finska protiv glomaznog Sovjetskog Saveza

Crvena armija je početkom prosinca pokrenula ofenzivu na više frontova. Među njima je bila i 139. pješačka divizija, pod zapovjedništvom generala Beljakova, čiji je cilj bio probiti se prema zapadu i osigurati strateške točke. Finski otpor bio je organiziran pod pukovnikom Paavom Talvelom, koji je u trenutku preuzimanja zapovjedništva zatekao iscrpljene i brojčano inferiorne jedinice. Unatoč tome, Talvela je odlučio prijeći u protunapad kako bi iznenadio sovjetske snage i preuzeo inicijativu.

Bitka kod Tolvajärvija započela je rano ujutro 12. prosinca. Finske snage, koje su činile samo petinu sovjetskih snaga, koristile su svoje temeljne prednosti – poznavanje terena i sposobnost kretanja na skijama kroz dubok snijeg.

Operacija je bila usmjerena na dva ključna smjera. Jedna skupina napala je sovjetsku bazu u selu Tolvajärvi poremetivši neprijateljsku opskrbu, dok je druga presjekla sovjetsko lijevo krilo prisilivši neprijatelja na povlačenje prema zaleđenom jezeru Hirvasjärvi.

U borbu protiv tenkova praznim bocama i zapaljenim krpama

Jedan od odlučujućih elemenata finskog uspjeha bio je inovativni način borbe protiv sovjetskih tenkova. U snježnim uvjetima sovjetska oklopna vozila postala su gotovo neupotrebljiva, dok su finski vojnici koristili improvizirane zapaljive boce, kasnije nazvane Molotovljevi kokteli, kako bi onesposobili neprijateljske tenkove.

Pritisnute s nekoliko strana, sovjetske trupe nisu imale izbora osim povlačenja, ostavivši za sobom više od tisuću mrtvih vojnika i veliku količinu opreme.

Finski gubici, iako osjetni, bili su neusporedivo manji. Oko stotinu vojnika izgubilo je živote, a 250 ih je ranjeno, no pobjeda je značajno podigla moral ne samo na bojnom polju već i među finskim narodom.

U situaciji kad je većina promatrača očekivala brz poraz Finske, bitka kod Tolvajärvija pokazala je da je moguće suprotstaviti se nadmoćnijem neprijatelju kombinacijom taktike, odlučnosti i prilagodbe.

Zimski rat u sjeni Drugog svjetskog rata

Iz današnje perspektive znamo da je Finska preživjela Zimski rat ne samo zato što se krvavo u njemu borila već i zato što je Staljin tijekom 1930-ih proveo masovne čistke u sovjetskoj upravi, kao i u Crvenoj armiji.

Mnogi iskusni generali i časnici napustili su Crvenu armiju prije rata jer nisu bili politički podobni. Tako je nova generacija Crvene armije otišla u rat bez dragocjenih savjeta mnogih vojnika koji su preživjeli Prvi svjetski, Poljsko-ruski i Ruski građanski rat.

Zimski rat trajao je sve do ožujka 1940. godine kad je potpuno iscrpljena Finska zatražila primirje. Premda je imalo prednost u ratu, sovjetsko vodstvo također se odlučilo na prekid paljbe. Staljin je, naime, htio sačuvati vojsku i pripremiti je za puno veću prijetnju sa zapada.