I NAKON odluke vlade kojom se od 1. siječnja 2025. povratna naknada za ambalažu za pića sa sedam centi povećava na deset, Hrvatska ostaje na začelju EU po visini naknade, a i dodatno se marginaliziraju ranjive skupine koje od skupljanja boca preživljavaju, upozoravaju udruge.

"Smatramo da je ovo propuštena prilika te da ćemo niskim iznosom naknade, koji svakim danom sve manje i manje vrijedi, teško postići ciljeve od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030. godine. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, trenutno smo ispod 80 posto, ovisno o materijalu", izjavila je Hini Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Nova naknada po boci iznosit će deset centi

S povratnom naknadom od 10 centi Hrvatska ostaje na začelju država Europske unije po iznosu naknade.

Vlada, dodaje, koja je izglasala ovakvu Uredbu, treba uvidjeti kako je ovim činom pogodovala trgovcima i proizvođačima pića koji će bez obzira na visinu iznosa povisiti cijene.

Nijedna zemlja u Europskoj uniji nema nižu naknadu od Hrvatske. Tako, primjerice, baltičke zemlje imaju povratnu naknadu 10 centi kao i Hrvatska, Slovačka ima 15 centi, Njemačka 25, a Finska 40 centi, kaže Mileusnić. 

Ocijenila je da je vlada dodatno marginalizirala ranjive društvene skupine koje od skupljanja boca preživljavaju. U 2025. godini, objasnila je, za kruh se mora skupiti više boca nego 2006., kada je sustav uspostavljen.

Odbijen prijedlog da naknada bude 15 centi

Zelena akcija i organizacije za zaštitu okoliša, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, u javnom su savjetovanju tražile povećanje naknade tako da najmanja vrijednost ambalaže bude 15 centi, kao u Slovačkoj, koja je socioekonomski sličnija Hrvatskoj.

Napominju i da su donošenje Uredbe čekali od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja, stoga smatraju da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, a po uzoru na sustav u Njemačkoj iznosi bi trebali biti različiti ovisno o faktorima poput materijala, veličine i reciklabilnosti te bi mogli sezati i do 50 centi, ovisno o tipu ambalaže.

Međutim, Mileusnić ističe da je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prijedloge udruga odbilo s obrazloženjem da bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama.

"Ovakvo obrazloženje, osim što je netočno, pokazuje suštinsko nepoznavanje načina funkcioniranja sustava povratne naknade. Naime, povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja", objašnjava Mileusnić.

2027. stižu promjene

Kaže da u nekim europskim državama, primjerice u Švedskoj, cijena na polici trgovine pokazuje isključivo cijenu proizvoda, a ispod te cijene je u manjem fontu istaknuta cijena povratne naknade za ambalažu kako se kupca ne bi dovodilo u zabludu vezanu uz cijenu proizvoda. 

Takva praksa ujedno sprječava nepoštene trgovačke prakse poput planiranih poskupljenja proizvoda da se "zaokruži" cijena proizvoda s naknadom za ambalažu.

Ono što Ministarstvo takvim komentarom pokazuje je da nema nikakvu kontrolu nad podivljalim trgovačkim praksama i sve većim poskupljenjima, već trgovce "moli" da ne poskupljuju, smatraju u Zelenoj akciji. 

Udruge smatraju i da je predaleko rok od 1. siječnja 2027. godine, koji je odredila vlada za proširenje sustava povratne naknade tako da obuhvaća svu ambalažu za pića do 3 litre, kao i višeslojnu ambalažu (tetrapak), te da bi se povratna naknada trebala proširiti i na ostalu trodimenzionalnu ambalažu za tekuće jestive proizvode, poput pasirane rajčice ili octa.