PREDSJEDNIČKI kandidat Mosta Miro Bulj nazvao je u Karlovcu predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića kukavicama i ništarijama te ustvrdio da je "Schengen krepa" i da odmah treba deportirati sve ilegalne migrante iz Hrvatske.

Politika prema nezakonitim migrantima jedan je od najvećih problema hrvatskog društva, rekao je Bulj i ustvrdio da su "granice šuplje kao švicarski sir", da se preko njih ulazi u Hrvatsku po volji, a da među onima koji ulaze ima "terorista i ekstremista koji odu u treće zemlje i vlada ih vraća avionima u Hrvatsku".

"Odmah treba deportirati sve ilegalne migrante iz Hrvatske", poručio je.

Rekao je i da djeca članova HDZ-a vode agencije kojima nekontrolirano uvoze stranu radnu snagu i tako provode zamjenu stanovništva te se založio za angažman Hrvatske vojske na čuvanju državne granice, kao i za ograničavanje uvoza radne snage.

Želi vratiti činove Mirku Norcu

Ponovio je da se protivi uvođenju poreza na nekretnine te se založio za smanjenje poreza uopće. "Nismo zaštitili radnike i seljake, ništa, sve smo rasprodali, sve naše strateške nacionalne interese, kako Milanovićeva politika, tako i Plenkovićeva, a Dragan Primorac je samo tu usputno", ustvrdio je Bulj. Primorca je nazvao guračem kolica Stjepana Mesića, bivšeg hrvatskog predsjednika.

Kao prvu predsjedničku odluku najavio je vraćanje činova osuđeniku za ratni zločin Mirku Norcu, kojeg je nazvao junakom, te je rekao da će to biti kraj "veleizdajničke politike" Mesića, Ive Sanadera i Vladimira Šeksa.

Za sebe kaže da je autentičan predstavnik naroda i da će u kampanji biti s narodom, a za Milanovića i Plenkovića ustvrdio je da su bili u "zrinjevačkoj bojni i mlatili po kroasanima" dok je "trebalo biti na braniku domovine".

Pozvao je, "ako nije u kućnom pritvoru", Milu Kekina, supruga predsjedničke kandidatkinje Možemo Ivane Kekin, da razjasni priču o kavi s Nikicom Jelavićem kako bi se društvo moglo baviti značajnijim temama.

Tko je Mirko Norac?

Norac je bio zapovjednik 128. brigade HV-a Gospić. 1992. godine, na zapovijed Franje Tuđmana, u Gospić je stigao general Petar Stipetić, u pratnji vladina povjerenika Ante Karića, kako bi smijenio Mirka Norca s mjesta zapovjednika. General Stipetić je u intervjuu za Feral 2000. godine otkrio zašto je Tuđman naredio da se Norca smijeni.

"Pričalo se da se u Gospiću rade stvari koje nisu dolične, a osnova za smjenu bilo je pismo vladina povjerenika Ante Karića", rekao je Stipetić o događajima 1992. godine. 

Norac je tada odbio poslušati zapovijed, uz jezivu poruku. "Norac je izručio pozdrav generalu Franji Tuđmanu i svim hrvatskim generalima, ali je dodao da je za njega jedini general Maks Luburić. To sam, također, uredno prenio predsjedniku Tuđmanu", ispričao je Stipetić. Norac je, dakle, odbio poslušati zapovijed uz poruku da je za njega jedini general ustaški koljač i zapovjednik Jasenovca Vjekoslav Maks Luburić.

Dvaput osuđen za ratne zločine

Stipetić je još kazao da je Tuđman na to reagirao vrlo žestoko i zapovjedio određenim ljudima da to riješe, ali da ništa nije promijenjeno, pa je Norac tako nesmetano, u činu brigadira, zapovijedao 6. gardijskom brigadom (kasnije preimenovanom u 9. gardijsku brigadu "Vukovi") u vojnim operacijama Maslenica i Medački džep, a kao zapovjednik Zbornog područja Gospić sudjelovao je i u Oluji.

Posljedice su isplivale na vidjelo u dvijetisućitima.

2001. godine izdan je nalog za uhićenje Norca, koji je tada živio u Zagrebu. Norac je nestao, a od zagrebačke policije tražio je da se preda u Rijeci, navodno kako bi izbjegao medije. To mu je i dopušteno, a on je iskoristio priliku da pobjegne. Predao se tjedan dana kasnije. Ne treba zaboraviti ni da je Norac u vrijeme kad je uhićen obavljao dužnost alkarskog vojvode, što je na neki način politička dužnost. 

Mjesec dana kasnije podignuta je optužnica protiv Norca i još četiri pripadnika HV-a zbog ubojstva 50 civila na gospićkom Pazarištu, ali i u Lipovoj Glavici i Karlobagu.

Umanjena mu kazna, u zatvoru se stigao oženiti, dobiti dvoje djece i diplomirati ​​​​​

Suđenje je trajalo nešto više od godinu dana, a ispitano je preko 150 svjedoka. Norac je osuđen na 12 godina zatvora. Kaznu je izdržavao u zatvoru u Glini, a i tada je imao specijalan tretman. Dok je bio u zatvoru, stigao se oženiti, dobiti dvoje djece i diplomirati. Kao zatvorenik je diplomirao kineziologiju. 

2004. je Haški sud podignuo optužnicu protiv Norca, uz Ademija i Bobetka, zbog zločina u operaciji Medački džep 1993. godine. Godinu kasnije Haški sud prebacio je jurisdikciju za suđenje na hrvatsko pravosuđe. Proces protiv Norca započeo je 2007., a završio godinu poslije. Norac je proglašen krivim jer kao zapovjednik nije spriječio vojnike da ubijaju i muče Srbe i osuđen je na još sedam godina zatvora. Vrhovni sud naknadno mu je smanjio kaznu na šest godina.

Norac je imao zakonsko pravo na objedinjenje dviju kazni, što je i zatražio. Zbroj objedinjenih kazni u pravosudnoj praksi uvijek je manji od matematičkog zbroja pa mu je kazna tako objedinjena na 15 godina zatvora, što je tri godine manje nego što je dobio dvjema presudama za ratne zločine. Norac je pušten na slobodu u studenom 2011., a u zatvoru je proveo tek deset godina. 

Naređivao ubojstva i osobno ubijao civile. Ubio je ženu, a pokušao je ubiti i muškarca, ali mu je zatajio pištolj

Na sudu je dokazano da je osobno likvidirao civile na stratištu blizu Gospića. U presudi jasno stoji da je pištoljem ubio jednu žensku osobu, a kada je pokušao ubiti muškarca, pištolj mu je zatajio. 

"Iz iskaza saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da su svi sa sastanka iz tzv. operativnog štaba došli na mjesto likvidacije i na zapovijed optuženika Mirka Norca Keve pucanjem iz oružja usmrtili civile, time da je prethodno sam optuženik Norac usmrtio za sada neutvrđenu žensku osobu, dok mu je prilikom pucanja u nepoznatu mušku osobu u tri navrata pištolj zatajio", stoji u presudi. 

Svjedok je detaljno upisao kako je Norac hladnokrvno naređivao ubojstva po Gospiću i okolici, pa i sam ubijao civile. 

"Oni koji su se dovezli, dakle oni koji su bili na sastanku, prišli su tim postrojenim civilima na pet do deset metara i stajali, kada je optuženik Norac rekao: 'Što se čeka.' Upravo je optuženik Norac izvukao jednu ženu iz kolone, dakle nitko nije pucao dok optuženik Norac nije ubio tu ženu. Nakon toga pokušava ubiti i nepoznatog muškarca koji se prije toga protivio i zazivao Norca. Pri pokušaju da ubije tog muškarca, pištolj mu je zatajio. Nakon toga ponovo naređuje da se puca, ali sada riječima: 'Pucaj, što se ne puca', dio je iskaza svjedoka koji je potvrđen u presudi. 

Suborci ga opisali kao divljaka

I drugi svjedok ispričao je kako je Norac pokušao ubiti muškarca koji se pobunio nakon ubojstva žene. 

"Mladić iz grupe civila počeo je vikati 'Norac, Norac', nakon čega mu je upravo optuženik Norac prišao s leđa i pokušao ga ubiti u tri navrata repetirajući pištolj, ali mu je pištolj zatajio", rekao je drugi svjedok. Zanimljivo je da je jedan svjedok, bivši vojnik Hrvatske vojske, Norca opisao kao - divljaka.