OTKAD je pao režim Bašara al-Asada, Izrael žestokim bombardiranjima napada Siriju.

>> Izrael u dva dana 480 puta napao Siriju

Iz Izraela poručuju da ih zanima obrana svojih građana

Izraelske snage su do jutros izvele oko 480 napada, ciljajući strateške vojne objekte, dok je izraelska mornarica gađala sirijsku flotu. Ministar obrane Israel Katz je kazao da će vojska "uništiti teško strateško oružje širom Sirije, uključujući i rakete zemlja-zrak, sustave protuzračne obrane, rakete zemlja-zemlja, krstareće rakete, rakete dugog dometa i obalne lansere".

Ministar vanjskih poslova Gideon Saar je kazao da Izrael nema interesa miješati se u unutarnje poslove Sirije te da ga zanima samo obrana svojih građana. "Zato napadamo sustave strateškog oružja poput preostalog kemijskog oružja ili projektila dugog dometa, kao i raketa, da ne bi pali u ruke ekstremista", rekao je.

Bitan faktor oko Izraela i Sirije jest pitanje Golanske visoravni, koju je Izrael zauzeo 1967. godine te 1981. godine i anektirao, što UN i većina zemalja nisu priznali.

UN je uspostavio i tampon-zonu koja se proteže između Golana i Sirije. Izraelska vojska je tijekom vikenda počela preuzimati kontrolu nad demilitariziranom tampon-zonom te su poručili da je taj potez privremen i da ima za cilj osiguranje izraelske granice.

Sirijski sigurnosni izvori su rekli i da se Izrael približio Damasku, tj. da je ušao u sirijski teritorij. Glasnogovornik izraelske vojske je kazao da vojnici nisu napustili demilitarizirano područje. "Izvješća koja kruže u medijima o navodnom napredovanju izraelskih tenkova prema Damasku su lažna", rekao je.

Ovi napadi nisu od jučer

Zašto je Izrael nakon pada Asada počeo ovako silovito napadati Siriju? Prvo kažimo da Izrael godinama napada ciljeve povezane s Iranom u Siriji. Od napada Hamasa na izraelske civile i vojnike 7. listopada 2023., Izrael je eskalirao svoje udare na mete milicija koje podržavaju Iran u Siriji.

Izrael je u listopadu objavio da su eliminirali člana Hezbolaha u Siriji koji je prenosio obavještajne podatke protiv Izraela na Golanskoj visoravni.

Cvrtila: Za Izrael je tu situacija i dalje nesigurna

Vlatko Cvrtila, geopolitički analitičar i rektor Sveučilišta Vern, rekao je za Index kako napade smatra preventivnom akcijom zbog opravdanog straha da će naoružanje koje je imao Asadov režim pasti u ruke ekstremistima.

"Strukture koje su sad preuzele vlast do sada takvo oružje nisu imale. Vođa organizacije Hajat Tahrir al-Šam (HTS) Abu Muhammad al-Džulani je rekao da je cilj normalizirati situaciju, no tek treba vidjeti hoće li se to ostvariti.

Izrael zna i da unutar ove strukture postoje oni koji su radikalniji, a u ovom području je prema nekim navodima skriveno tri do pet tisuća ISIL-ovaca. To je jedna nesigurna situacija koja navodi Izrael na preventivnu akciju kako se to naoružanje ne bi upotrijebilo", rekao je.

I Kurdi su faktor

Istaknuo je još jedan element koji smatra bitnim.

"To su tenzije između onih koji su sad preuzeli vlast i kurdskog faktora unutar zemlje. Kurdi su potiho smanjivali vojne aktivnosti prema Asadu, a zauzvrat dobili vrstu mira da ih vojska i milicije ne napadaju. Postoji strah da bi nove strukture oružje mogle upotrijebiti protiv Kurda. Znamo da je HTS-u podršku davala Turska, koja želi Kurde dalje od svojih granica. Tu bi se svašta još moglo događati", rekao je Cvrtila.

Navodi kako su Amerikancima u borbi protiv Islamske države Kurdi bili saveznici. Podsjeća i na riječi Donalda Trumpa kako će se SAD deangažirati u Siriji, objašnjavajući da bi onda Kurdi mogli biti na brisanom prostoru.

"Podsjećam na riječi vođe HTS-a, koji je rekao da se nitko ne treba bojati, niti Kurdi, nego samo oni koji su radili zločine protiv sirijskog naroda, a to su Hezbolah i takve frakcije. Sirija ima priliku postati bitan faktor u regiji, a to odgovara i Izraelu", naveo je.

"Šira slika je povoljna za Izrael"

Dodaje da je za cijelu priču bitno da je Izrael uništio ili oslabio ključne poluge Irana na području istočnog Mediterana, prije svega Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanonu.

"Iranska prisutnost u Siriji uz podršku Asadu je bila značajna. Iran je imao izravan kopneni kontakt s onim koji su činili njegovu matricu moći. Sad imamo Hamas koji je uništen, tj. više nije ozbiljna prijetnja, Hezbolah je obezglavljen, a sad je i izbačen iz Sirije. Sad u Siriji prevladavaju sunitski muslimani koji su opozicija Iranu. Iran je izgubio saveznika odlaskom Asada, sve to skupa utječe i na turbulencije unutar Irana.

Ovo je razdoblje kad bi se tamošnji režim mogao uzdrmati, a tu treba uzeti u obzir i kontekst navodne bolesti vrhovnog vođe Ali Hamneija. Ovo je razdoblje kad bi tenzije između radikalnih krugova i onih koji u političkom establišmentu zastupaju umjerenije stavove mogle doći do izražaja.

Iran je značajno oslabljen, a na njegovo mjesto je uskočila Turska. Turska nema dobre odnose s Izraelom, ali Erdogan je pragmatičan. Ako pogledamo širu sliku, ona je povoljna za Izrael", rekao je Vlatko Cvrtila za Index.

Slabljenje iranske regionalne moći

>> Dobitnici i gubitnici Asadova pada

Politico je donio pregled potencijalnih pobjednika i gubitnika Asadovog pada. Politico podsjeća kako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio Asadovo svrgavanje, rekavši da je to izravan rezultat njihove snažne akcije protiv Hezbolaha i Irana, Asadovih glavnih pristaša. Naglasio je međutim da, unatoč velikoj prilici koju nudi ovaj "povijesni dan", postoje i značajne opasnosti.

Asadovo svrgavanje očito koristi Izraelu jer znači slabljenje iranske regionalne moći i uklanja važnog člana teheranske osovine otpora. Iran više neće imati kopnene rute za opskrbu Hezbolaha. To bi Libanon također moglo učiniti pobjednikom ako uspije suzbiti Hezbolah i postati normalnija zemlja, piše Politico.