JAPAN je nedavno u svojim vodama na dnu Tihog oceana u blizini otoka Minami-Tori-shima, oko 2000 km od glavnog grada, otkrio bogate rezerve rijetkih minerala, koje bi mogle transformirati japansko gospodarstvo i njegovu ulogu u globalnim tehnološkim lancima opskrbe.

Ti minerali, ključni za napredne tehnologije poput električnih vozila, baterija i obnovljivih izvora energije, predstavljaju strateške resurse koje Japan može iskoristiti za svoju gospodarsku i energetsku neovisnost.

Što je sve otkriveno?

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Nippon Foundationa i Sveučilišta u Tokiju otkrilo je polje bogatih manganovih kugli, odnosno nodula, na dubini od oko 5700 metara ispod razine mora, na području unutar japanskih ekskluzivnih ekonomskih voda. Ove kugle sadrže izuzetno vrijedne metale, kao što su kobalt, koji je neophodan za proizvodnju baterija i legura otpornih na koroziju, nikal, koji je ključan za baterije i industriju nehrđajućeg čelika, te bakar, koji je osnovni metal za električnu infrastrukturu i elektroniku. Prema Nikkei Asia, noduli su nastajali tijekom milijuna godina dok su se metali prenosili oceanom, vezali za riblje kosti i taložili na morskom dnu.

Prema procjenama japanskih stručnjaka, ukupne rezerve uključuju više od 610.000 tona kobalta i 740.000 tona nikla, što ovo nalazište čini jednim od najvećih u svijetu. Uz trenutne tržišne cijene, njihova vrijednost procjenjuje se na oko 26.3 milijarde dolara, a porastom potrebe za njima mogla bi značajno narasti.

Manganovi noduli otkriveni su tijekom istraživanja 2016. godine, a stručnjaci su tada tvrdili da su mnogi nastali nakupljanjem oko zuba golemog prapovijesnog morskog psa Megalodona.

Nakon najnovijeg istraživanja Yasuhiro Kato, profesor specijaliziran za geologiju resursa na Sveučilištu u Tokiju, izjavio je da sad planiraju vaditi "tri milijuna tona godišnje" iz ovih ležišta.

Prema Zakladi Nippon, nalazište bi moglo podržavati japansko gospodarstvo tijekom sljedećeg desetljeća i dulje.

Zašto su rijetki minerali važni?

Rijetki minerali igraju ključnu ulogu u suvremenim tehnologijama i industrijama.

Kobalt i nikal ključni su sastojci litij-ionskih baterija, koje pokreću električna vozila. Kako potražnja za takvim automobilima raste, oni postaju strateški važni.

Vjetroturbine, solarni paneli i sustavi za skladištenje energije ovise o rijetkim mineralima zbog njihove izdržljivosti i provodljivosti.

Pametni telefoni, računala i drugi uređaji koriste bakar i kobalt za električne komponente.

Motori mlaznih aviona i plinske turbine također zahtijevaju iznimno otporne legure koje sadrže ove metale.

Globalna tranzicija prema zelenim tehnologijama i energetskom prijelazu, koja je u uzletu, povećava potražnju za rijetkim mineralima, pa je to otkriće ključno za budućnost Japana.

Geopolitički značaj otkrića za Japan

Japan je dosad bio jako ovisan o uvozu rijetkih minerala, posebno iz Kine, koja kontrolira više od 60% globalne opskrbe rijetkim metalima. Kineska dominacija u toj industriji bila je dugogodišnji izvor zabrinutosti za japansku vladu, posebno u kontekstu trgovinskih i geopolitičkih tenzija.

Novim otkrićem Japan ima priliku smanjiti svoju ovisnost o uvozu i ojačati energetsku sigurnost. Nadalje, ono bi Japanu moglo omogućiti da postane značajan izvoznik rijetkih minerala i osigurati mu stratešku prednost u globalnim lancima opskrbe.

Planovi za eksploataciju, ali i problemi

Trenutni planovi uključuju početak vađenja do 2025. godine uz korištenje naprednih brodova i tehnologija, koji bi trebali osigurati minimalizaciju utjecaja na morske ekosustave. Naime, dubokomorska eksploatacija nosi rizik narušavanja ekosustava koji su još uvijek slabo istraženi.

Manganovi noduli leže na površini morskog dna, što omogućava njihovo relativno jednostavno prikupljanje pomoću specijaliziranih usisnih uređaja. Međutim, ekolozi upozoravaju na potencijalni utjecaj vađenja na osjetljive morske ekosustave, uključujući rizik za dubokomorske organizme i sedimentaciju.

Dugoročne koristi za Japan

Pristup ovakvim ogromnim rezervama kobalta, nikla i bakra smanjit će troškove domaće industrije i povećati konkurentnost Japana na globalnom tržištu.

U kontekstu prelaska na zelenu energiju, Japan će imati stabilan pristup ključnim resursima za proizvodnju obnovljivih tehnologija.

Kao novi potencijalni izvoznik rijetkih minerala imat će i veću pregovaračku snagu u globalnim trgovinskim odnosima.