UKRAJINSKI grad Mariupolj još nije u potpunosti pao. Iako je ruska strana u više navrata proglasila pobjedu, opkoljeni branitelji još se nisu predali. No to ne znači da se to ne može dogoditi svaki tren. A situacija u kojoj se nalaze, zajedno s velikim brojem civila, nameće pitanje jesu li zaista prepušteni strašnoj sudbini koja ih čeka ili im se može nekako pomoći.

Branitelji Mariupolja, oni koji se još nisu predali ili poginuli, utaboreni su u golemoj čeličani Azovstalu, kompleksu koji se prostire na više od deset kvadratnih kilometara uz obalu, uz mrežu podzemnih tunela i skloništa ispod njega.

Iako su zgrade čeličane već u velikoj mjeri razorene, a ruske zračne snage uništavaju i podzemne prostorije takozvanim bunker-bombama, ovaj je kompleks sa svojim podzemnim labirintom izuzetno teško osvojiti na juriš, dok god ga drži dovoljan broj branitelja i dok imaju dovoljno oružja, streljiva, hrane i vode. No prema njihovom svjedočenju, ponestaje im i hrane i streljiva.

Napokon vijesti o evakuaciji civila iz Azovstala

Što se ostatka grada koji Rusija naziva "oslobođenim" tiče, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prikladno ga je opisao kao "ruski koncentracijski logor usred ruševina". Ukrajinci tvrde da je u gradu još uvijek oko sto tisuća stanovnika (manje od četvrtine broja prije rata), koji su sada prepušteni okupatorima, dok broj poginulih procjenjuju na više od deset tisuća.

Točan broj ljudi u samom Azovstalu također je nepoznat, ali prema nekim procjenama, radi se o oko tisuću vojnika, od kojih je više stotina ranjeno, uz oko tisuću civila. Ruske snage daju braniteljima ultimatum za ultimatumom, sad već redovito najavljujući prekide vatre i osiguravanje humanitarnih koridora za evakuaciju civila, od čega na kraju jednako redovito ne bude ništa. 

Ured predsjednika Volodimira Zelenskog u petak je priopćio da planira operaciju evakuacije civila iz Azovstala. U početku nije bilo nikakve potvrde da je do toga došlo, sve do sinoć, kad je Azov objavio da je preko noći evakuirano "dvadeset civila, žena i djece”. To je, naravno, samo sitan dio civila koji su se sklonili u čeličanu.

Sama činjenica da je predsjednik Vladimir Putin pred kamerama teatralno naredio svom ministru obrane Sergeju Šojguu da obustavi daljnje napade na Azovstal te ga umjesto toga blokira tako da "muha ne može proći", a ruske snage nakon toga samo nastavile s bombardiranjem i pokušajima osvajanja Azovstala, već dovoljno govori o vjerodostojnosti ruskih obećanja da će poštedjeti život vojnim zarobljenicima.  

"Mi nećemo položiti svoje oružje. Nitko ne vjeruje Rusima", objasnio je jezgrovito i sam zapovjednik 36. brigade marinaca - jedne od dvije postrojbe koje još brane Azovstal - Serhij Volina za Washington Post 19. travnja. 

Umjesto toga, apelirao je na svjetske čelnike, pogotovo na američkog predsjednika Joea Bidena, da organiziraju izvlačenje civila i vojnika koji su "upali u ovu zamku" - pogotovo ranjenika koji "samo trunu u podrumima" bez adekvatne liječničke skrbi. U četvrtak je pak u novom apelu dao do znanja da im ponestaje hrane i vode.

Azov: Ako nema drugog izbora, borit ćemo se do kraja

"Ne razmatramo predaju ili ruske uvjete predaje. Razmatramo samo jamstva koja bi nam omogućila da napustimo teritorij čeličane. Ako nema drugog izbora, borit ćemo se do kraja", rekao je pak u petak Svjatoslav Palamar, zamjenik zapovjednika pukovnije Nacionalne garde Azov, u razgovoru za CNN. 

>> Zapovjednik Azova: Napuštamo čeličanu samo pod jednim uvjetom

"Spremni smo napustiti ovaj teritorij jer je jako teško i komplicirano zadržati ga koristeći samo osobno oružje. Spremni smo za izvlačenje, po mogućnosti izvlačenje na teritorij neke treće zemlje, ali s oružjem u našim rukama", dodao je, apelirajući na treće zemlje da ispregovaraju izvlačenje vojnika, ali prije svega civila.

Potvrdio je da su unatoč obećanjima izloženi stalnom granatiranju i bombardiranju s kopna, mora i iz zraka, kao i povremenim pješačko-oklopnim napadima koje zasad uspijevaju odbiti. Kazao je i da im je uništena kirurška sala pa ne mogu liječiti brojne ranjenike. Azov je u međuvremenu objavio i snimku za koju tvrdi da prikazuje improviziranu podzemnu bolnicu koja se urušila pod bombama i ranjenike koje pokušavaju spasiti. 

Azov je, podsjetimo, osnovan na početku građanskog rata 2014. kao paravojni odred povezan s krajnjom desnicom i neonacistima, ali je 2015. integriran u regularne oružane snage Ukrajine, odnosno u Nacionalnu gardu. Azov se u međuvremenu, barem donekle, odmaknuo od ekstremističke ideologije - iako ga stigma "neonacističke bojne" i dalje prati, što ruska strana itekako koristi u propagandnom ratu. 

O ovoj temi razgovarali smo s vojnim analitičarem Mariom Galićem. Na pitanje postoji li nekakav način da se vojnike i civile iz Azovstala izvuče Galić nam je kratko odgovorio: "Ne."

Vojni analitičar Mario Galić: To će završiti kao Vukovar ili Srebrenica

"Ne postoji način jer Rusi ne žele da se civili izvuku, a da branitelji ostanu bez civila i dobiju slobodne ruke, pa im dodatno zagorčaju život. Oni žele zadržati civile u toj čeličani kako bi ih sve zajedno prisilili na predaju", kaže Galić za Index.

Na pitanje bi li braniteljima bilo pametno vjerovati na riječ Rusima i položiti oružje, Galić odgovara: "Ja na njihovom mjestu to ne bih napravio. To će završiti isto kao Vukovar - žene i djeca su izašli iz Vukovara, ali ostali nisu. Tako se sprema i ovdje, a postoji realna opasnost da, nakon predaje, Rusi odvedu civile u Rusiju, kao što su već radili. Govorilo se o tisućama ljudi koje su odveli. Uspostavili su humanitarni koridor koji je zapravo vodio u Rusiju."

"S druge strane, Mariupolj je pun Čečena koje su Rusi doveli da ga osvoje. Nisu se posebno iskazali u borbi, ali s njima još manje možete biti sigurni da neće silovati i ubijati, to i nije organizirana vojska", napominje Galić i dodaje kako se Rusi (i Čečeni) jedva čekaju dočepati bojne Azov. I zaista, ruski režim je prethodno jasno poručio da prema ukrajinskim "nacistima i banderovcima" neće imati milosti u svojoj kampanji "denacifikacije" ove zemlje. 

"Vrlo je vjerojatno da će se ponoviti scenarij iz Srebrenice, gdje su Srbi razdvojili muškarce od žena i djece, pa su njih pustili, a znamo kako su muškarci završili", pesimističan je Galić. 

"Nažalost, obruč oko Mariupolja je prejak i ukrajinska vojska se ne može probiti i deblokirati izvana. Na kraju ipak neće imati drugog izbora nego da se predaju ili umru od gladi i žeđi", zaključuje Galić: "Ukrajinska vojska u ovom trenutku nije sposobna za takve ofenzivne operacije."

Sve ogorčenije poruke iz Azovstala

>> Ruska "pobjeda" u Mariupolju: Ruševine, masovne grobnice i utvrda u koju ne mogu ući

Drugim riječima, Azovstal bi mogao postati masovna grobnica. Samostalni proboj iz čeličane također se čini kao samoubilačka misija. Iako njihove izjave valja uzeti s debelom dozom skepse, rusko ministarstvo obrane priopćilo je 12. travnja da su ukrajinski vojnici pokušali takav proboj iz grada u koloni oklopnih vozila, ali da su ih ruske snage zaustavile i razbile konvoj zračnim i artiljerijskim udarima.

A iako branitelji Mariupolja i dalje odolijevaju neusporedivo nadmoćnijem neprijatelju uz gotovo neshvatljivu srčanost i prkos, poruke iz katakombi Azovstala sve više otkrivaju da se osjećaju ostavljeni na milost i nemilost osvajačima. 

Palamar se još 10. travnja u videoporuci požalio da političari kažu da ih podržavaju i da su stalno u kontaktu, "ali više od dva tjedna nitko ne diže slušalicu i nitko ni s kim ne komunicira".

Dodao je da dva tjedna nisu dobili ni nove zalihe hrane, streljiva ni ikakvo pojačanje od ostatka oružanih snaga. Zapovjedništvo je zapravo odustalo od ideje da uopće pokuša probiti opsadu Mariupolja, a posljednjih tjedana jedino što su im generali u Kijevu predložili je da se sami opskrbe tako da se domognu hrane i oružja osvajača, prenosi Kyiv Post.

Prema informacijama iz ukrajinskih izvora, snage u Mariupolju sve su dotad redovito dobivale nove zalihe vojnim helikopterima koji su potajno, u niskom letu kako bi izbjegli radare i protuzračnu obranu, dolijetali u grad s morske strane i na odlasku odvozili ranjenike. No nakon što su ih ruske snage otkrile i navodno oborile dva helikoptera, nastavak ovog improviziranog zračnog mosta postao je nemoguć.

Palamar je u četvrtak uputio još jedan očajnički, ali i ogorčeni apel na "vojno-političko vodstvo da poduzme odlučne korake za razbijanje blokade ili evakuaciju svih onih koji se nadaju i vjeruju u svoju domovinu".

"Tko može odgovoriti na to: Zašto smo sami protiv topništva, brodova i aviona koji nas napadaju posljednje 64 godine? Ovo nije pogreška jer u Mariupolju se svaki dan broji kao godina. Želim znati tko, tko je Moskvi dao vrijeme da prikrije zločine u Mariupolju. Zločine tako strašne da ih ne možete ni zamisliti. Tko je dao hordi mogućnost da dovede plaćene propagandiste u grad u kojem ste još nedavno mogli čuti sretan smijeh mladih Ukrajinaca", zapitao se Palamar. 

"Za vojsku nema razlike između riječi i djela, a nama je zaista teško shvatiti zašto čujemo prazne riječi, bez daljnjih akcija. Nema akcije dok vojnik umire na bojištu, umire polako, pod zračnim udarima na bolnicu. Naš heroj. A mi mu ne možemo pomoći", nastavio je Palamar, očito ciljajući na izostanak akcije iz Kijeva. 

"Ne kažem da nismo dobili nikakvu pomoć, ne kritiziram, ne tražim krivce. Zahvalan sam našem društvu za pomoć. Bez vas nitko ne bi znao što se uopće događa ovdje", dodao je: "Pozivam vojni i politički vrh na rezolutnu akciju da se deblokira ili evakuira sve koji su ovdje i imaju nade i vjere u našu domovinu. Danas neću reći da je Mariupolj Ukrajina, nego da je Ukrajina Mariupolj."

Ukrajinski novinar: Ovo je odgovornost vrhovnog zapovjednika

U objavi na Facebooku od 22. travnja, koja je dobila više od 21 tisuće reakcija i 11 tisuća puta je podijeljena, ukrajinski novinar Juri Butusov oštro je kritizirao ukrajinski vojni i politički vrh koji smatra suodgovornim za tragediju u Azovstalu. 

U toj objavi je naveo da, dok su "branitelji Mariupolja bez oklijevanja slijedili zapovijedi unatoč složenosti situacije i razumijevanju da će se od samog početka rata morati boriti u okruženju", ukrajinska vojska nije digla strateške mostove oko grada u zrak, a obližnji gradovi Berdjansk i Melitopolj pali su gotovo bez borbe. 

Butusov dalje navodi da se 3. ožujka grad našao u potpunom okruženju i napadu s više strana, a kad je 12. ožujka pala i Volnovaha, proboj snaga iz Mariupolja postao je nemoguć jer su ostale ukrajinske snage odbačene na više od 100 kilometara udaljenosti od Mariupolja.

"Sudbina Mariupolja je od samog početka ovisila i ovisi o političkim odlukama vodstva zemlje. Nije bilo deblokade, ali je bilo vremena za razmišljanje", piše Butusov: "Ovo je odgovornost vrhovnog zapovjednika, da na sve moguće načine pokuša sačuvati živote onih koji još uvijek drže zadnju liniju fronte Mariupolja."

Galić: Rusi su se samo prošetali s Krima prema Mariupolju

I Galić smatra da su Ukrajinci napravili ključnu pogrešku u prvoj fazi rata: "Ukrajinska vojska je na početku rata sve kapacitete koje je imala gurala prema Kijevu, bojeći se da će Rusi zauzeti Kijev. A nisu bili dovoljno snažni da se bore na toliko frontova. Ono što nisu smjeli dozvoliti je, kad su vidjeli da s Krima ruske snage ubrzano napreduju uz Azovsko more, da civili ostanu u Mariupolju."

"Je li to učinjeno namjerno da bi se potaknuo borbeni moral ili nitko nije mislio da će grad tako brzo biti okružen? Za to što se događalo na jugu netko će morati odgovarati. Rusi su se samo prošetali kroz to područje. Meni to sliči na izdaju", ocjenjuje naš sugovornik. 

"Obrana Mariupolja je bila fantastična jer je taj grad u ratu od 2014., kad se obranio. Obrana je bila odlično organizirana, ali u smjeru prema istoku i sjeveru, ne prema jugu i zapadu, odakle su došli Rusi s Krima. Usprkos tome, grad se uspio obraniti dva mjeseca. Ta dva mjeseca su navlačili ogromne ruske snage na sebe, što je bio dobitak za ostatak Ukrajine", objašnjava Galić. 

"Ne znam kad ćemo moći deblokirati Mariupolj", priznao je Zelenskij na press-konferenciji prošlog tjedna, navodeći da rade na diplomatskom rješenju, ali Rusija ne pristaje na njega. Za vojnu deblokadu im je potrebno "ozbiljno i teško naoružanje", dok se Kremlj oglušio na njegov prijedlog razmjene vojnika iz Azovstala za ruske zarobljenike. 

Savjetnik Zelenskog: Naša vojska je preslaba da probije opsadu 

>> Okreće li Rusija tijek rata na svoju stranu? "I dalje je to sporo, čeka nas dugi rat"

Takvo je oružje u međuvremenu počelo pristizati u Ukrajinu, no, kako naglašava Galić, ukrajinski vojnici "moraju prvo proći mjesec dana intenzivne obuke da uopće shvate kako se s tim radi". Usto, za pretpostaviti je da će ono biti poslano na istok zemlje, gdje je u tijeku velika ofenziva u kojoj ruski agresori sve više napreduju. 

Predsjednikov savjetnik Oleksij Arestovič rekao je pak nedavno da su ukrajinske snage predaleko od Mariupolja i preslabe da pokušaju prekinuti opsadu. Kad bi to i pokušale, ruski avioni i helikopteri uništili bi ih mnogo prije nego što bi stigli do Mariupolja, objasnio je. 

Međutim, 36. brigada marinaca izjavila je ranije ovog mjeseca, u objavi na Telegramu koja je naknadno obrisana, da su iznijeli vojnom vrhu nekoliko planova za proboj kroz okruženje, ali da ih se ignoriralo. 

Tih su dana snimili i svojevrsnu oproštajnu poruku iz svoje podzemne utvrde: "Mi smo 36. brigada marinaca koja je držala i drži liniju obrane u Mariupolju. No stvarnost je takva da je grad okružen i da nam nije dostavljeno streljivo. Cijela Ukrajina mora zapamtiti borbu ovog otpora i borbe za pobjedu na kraju. Ukrajino, Europo, svijete, posvećeni smo Ukrajini do kraja. Branili smo svaki dio ovog grada najbolje što smo mogli."

I dok je ukrajinska vojska preslaba da ih spasi, zapadne snage bi, bilo kroz NATO ili mirovne snage UN-a, možda i mogle uspostaviti humanitarni koridor - vojnom silom, ako je potrebno. No za to očito nema volje. Strah od trećeg svjetskog rata je prejak.