STRPLJENJE je na izmaku, a napetosti su proključale na klimatskim pregovorima COP29 u Azerbajdžanu, koji su trebali završiti jučer, ali se ipak nastavljaju.

Predstavnici desetaka klimatski osjetljivih otoka i afričkih zemalja izjurili su s pregovora nakon što su odbili nacrt sporazuma o novcu koji bi im trebao pomoći da se nose s klimatskim promjenama. Nakon dva tjedna napete diplomacije više od 190 zemalja okupljenih u glavnom gradu Bakuu još uvijek pokušava dogovoriti novu financijsku nagodbu za usmjeravanje novca u siromašnije zemlje kako bi se prilagodile klimatskim promjenama.

Najmanje razvijene zemlje bijesne

Najmanje razvijene zemlje poput Mozambika i otočne države poput Samoe bijesne su jer su njihovi pozivi da im se dodijeli dio fonda ignorirani. Samoanski ministar prirodnih resursa i okoliša Toeolesulusulu Cedric Schuster jedan je od predstavnika koji su napustili raspravu.

"Ovdje smo da pregovaramo, ali smo izašli. U ovom trenutku osjećamo da nas tamo ne čuju", rekao je u ime više od 40 malih otočnih država i država u razvoju, čije obale nestaju zbog porasta razine mora.

Ubrzo nakon toga zaprijetio je da će potpuno napustiti COP29: "Ne želimo ništa više nego nastaviti s angažmanom, ali proces mora biti inkluzivan. Ako to ne može biti slučaj, postaje nam vrlo teško nastaviti naš angažman ovdje na COP29."

"Trenutačni sporazum je neprihvatljiv"

Evans Njewa, koji predsjeda skupinom od više od 40 najslabije razvijenih zemalja, rekao je da je trenutačni sporazum "neprihvatljiv". "Moramo razgovarati s drugim zemljama u razvoju i odlučiti što učiniti", poručio je.

U posljednjem službenom nacrtu bilo je predviđeno 250 milijardi dolara godišnje do 2035. godine.  To je dvostruko više od iznosa dogovorenog prije 15 godina. Ali ni blizu godišnjih 1.3 bilijuna dolara koji zagovaraju klimatski stručnjaci. No čini se da skupina od 77 zemalja u razvoju koje pregovaraju kao blok nije voljna prihvatiti ništa manje od 500 milijardi dolara.

Male otočne nacije optužile domaćina za ignoriranje

Zemlje u razvoju bijesne su ne samo zbog financijskih pregovora već i zbog toga što nije dogovoreno kako postići napredak u prošlogodišnjem obećanju o "prijelazu s fosilnih goriva".

Zemlje u razvoju optužile su bogate da pokušavaju postići svoje ciljeve metodom iscrpljivanja. A male otočne nacije, koje su posebno osjetljive na sve gore posljedice klimatskih promjena, optužile su predsjedništvo zemlje domaćina da ih je ignoriralo čitava dva tjedna.

Zemlje u razvoju ljutite i zbog fosilnih goriva

Zemlje u razvoju ljutite su ne samo zbog pregovora o financiranju već i zbog toga kako postići napredak u prošlogodišnjem dogovoru o odmicanju od korištenja fosilnih goriva. Samoanski ministar rekao je da napredak mora biti vidljiv.

"Moramo vidjeti napredak i pratiti prijelaz s fosilnih goriva koji smo dogovorili prošle godine. Od nas je zatraženo da sve zaboravimo na ovom COP-u, kao da nismo u kritičnom desetljeću", poručio je.

Predsjedavajući COP29 pozvao zemlje da "prevladaju razlike"

Azerbajdžansko predsjedništvo pozvalo je zemlje da "prevladaju razlike".

"Nitko od nas ne želi otići iz Bakua bez ostvarenog rezultata ... Stoga vas molim da intenzivirate međusobni angažman kako bismo prevladali podjele koje nas još uvijek razdvajaju", izjavio je predsjedavajući COP29 Mukhtar Babaev.

Delegati iz 45 najsiromašnijih zemalja, uglavnom afričkih, i četrdesetak malih otočnih država izrazito je nezadovoljno.

"Nakon teškog iskustva u Bakuu, moramo postići minimalno prihvatljiv rezultat", rekla je brazilska ministrica okoliša Marina Silva, koja će biti domaćin sljedećeg COP-a za godinu dana.

“Tužan sam, umoran, demoraliziran, gladan sam, ne spavam, ali zadržavam trunku optimizma jer ovo ne može postati još jedan Kopenhagen, trebamo sporazum”, kazao je Juan Carlos Monterrey Gomez, panamski pregovarač.