RUSKI predsjednik Vladimir Putin predstavio je novi hipersonični balistički projektil srednjeg dometa, a izjave o njegovoj snazi nametnule su pitanje hoće li to oružje promijeniti tijek nuklearnog ratovanja. Kremlj je prvi put ispalio eksperimentalni projektil "Orešnik" (Lijeska) krajem studenog, u napadu na obrambenu tvornicu u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru. Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, projektil je imao šest bojnih glava, od kojih je svaka ispalila po šest potprojektila.

Balistički i krstareći projektili srednjeg dometa, većeg od 500 kilometara, ali manjeg od 5500 kilometara, zabranjeni su sporazumom između Washingtona i Moskve iz sovjetske ere. Međutim, SAD se povukao iz tog sporazuma 2019. godine, optužujući Rusiju za kršenje odredbi.

Putin je u utorak izjavio da Rusija ne treba unaprijediti nuklearnu doktrinu, već će se usredotočiti na poboljšanje projektila Orešnik. Rusija je prošlog mjeseca ažurirala svoju nuklearnu doktrinu kako bi opravdala nuklearni napad kao odgovor na napad nenuklearne države, ako ta država uživa potporu nuklearno naoružane nacije.

Putin: Orešnik će eliminirati potrebu za upotrebom nuklearnog oružja

"Zapravo, dovoljan broj ovih najsuvremenijih sustava oružja zapravo će eliminirati potrebu za upotrebom nuklearnog oružja," izjavio je Putin, a prenio Newsweek. Neki postavljaju pitanje hoće li napori uloženi u razvoj oružja poput projektila Orešnik promijeniti pravila nuklearnog ratovanja, nakon gotovo tri godine onoga što je NATO osudio kao nuklearno zveckanje oružjem od strane Moskve.

Smatra se da je ovo oružje modificirana verzija ruskog balističkog projektila srednjeg dometa RS-26 Rubež, s jednim dijelom preuzetim iz projektila Bulava, razvijenog u Moskvi 1990-ih godina. Ukrajinski dužnosnici izjavili su da je to bila prva poznata borbena upotreba interkontinentalnog balističkog projektila, koji je dosegao brzinu od 11 Maha.

Balistički projektil srednjeg dometa dobio je oznaku hipersoničnog zbog sposobnosti manevriranja tijekom leta pri velikim brzinama. Hipersonični projektili poznati su ne samo po brzini već i po mogućnosti preciznih udara te slanja bojnih glava preko velikih teritorija. Orešnik funkcionira kao višestruko neovisno ciljani povratni sustav (MIRV) iz razdoblja Hladnog rata, što znači da može nositi niz bojnih glava usmjerenih prema različitim specifičnim ciljevima.

Budući da je riječ o projektilu srednjeg dometa, a ne projektilu dugog dometa, Rusija nije ograničena njegovom upotrebom prema Sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja (New START), koji postavlja ograničenja na raspoređivanje ruskih interkontinentalnih balističkih projektila.

Putin je promijenio doktrinu nakon Bidenovog odobrenja Ukrajini

Putin je u studenom potpisao ažuriranu rusku nuklearnu doktrinu, baš dok je Ukrajina obilježavala 1000 dana rata sa svojim susjedom. U nadopunjenoj doktrini Putin je odredio neizbježnost odmazde u slučaju agresije na Rusku Federaciju ili njezine saveznike. Nadopuna je uslijedila nakon što je američki predsjednik Joe Biden odobrio Ukrajini korištenje zapadnog oružja dugog dometa za izvođenje dubokih udara na ruski teritorij.

Nakon ruskog napada na Dnjipro projektilom Orešnik, ukrajinska vojna obavještajna služba procijenila je da Rusija može proizvesti 25 Orešnika mjesečno, odnosno 300 godišnje. Međutim, Andrij Kovalenko, voditelj ukrajinskog Centra za suzbijanje dezinformacija, odbacio je tu procjenu, tvrdeći da je riječ o propagandi koja favorizira Rusiju.

Kovalenko je istaknuo da je proizvodnja visokotehnoloških projektila u Rusiji značajno usporena zbog sankcija te da je proizvodnja naprednijih projektila, poput Kinzhal, ograničena na nekoliko komada. Za Orešnik, još složeniji projektil, tvrdi da su tvrdnje o masovnoj proizvodnji lažne i imaju za cilj širenje straha u zapadnim društvima.

No, Putin je izjavio da nekoliko napada ovim tipom projektila može biti usporedivo s nuklearnim oružjem po razornoj moći. "Rusija već ima sposobnost lansiranja nuklearnog oružja gdje god želi. Ovaj projektil ima mogućnost nošenja nuklearne bojne glave, tako da, ako se lansira prema Zapadnoj Europi, to je eksplicitna nuklearna prijetnja. Jer ne znate kakva je bojna glava dok projektil ne sleti i eksplodira", rekao je John Erath iz Centra za kontrolu naoružanja. Putinovo potpisivanje ažurirane nuklearne doktrine Erath je opisao kao taktiku zastrašivanja.

"Za Rusiju, masovni napadi dronovima i kombinacija balističkih i krstarećih projektila predstavljaju najkorisniji taktički odgovor, posebno uoči zime. Uporaba Orešnika stoga vjerojatno neće značajno promijeniti kalkulacije o tome kako najbolje provoditi ili odvraćati dalekometne napade s obje strane. To pojačava dilemu odvraćanja za Rusiju u značajnijem kontekstu, a to je šira strateška stabilnost. S jedne strane, ključne crvene linije nisu prijeđene: NATO snage nisu izravno angažirane u Ukrajini, a Rusija nije izvela konvencionalni vojni napad na zemlje NATO-a. Osim toga, neka pravila su zadržali, poput obaveze ruske obavijesti SAD-u prije lansiranja", komentirali su istraživači iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.