STJEPAN Šterc, jedan od savjetnika ministra Šipića i demograf na N1 televiziji, komentirao je prvi paket mjera kojima Ministarstvo demografije namjerava popraviti demografsku sliku države.

"Prvo se išlo na mjere za koje nisu potrebne promjene zakona. Ključno je da se htjela pokazati politička volja. Mijenjanje zakona je kompliciranija forma, a mi idemo s nadzakonom lex specialis, odnosno Zakonom o demografskoj obnovi koji će omogućiti da pojedini resori ne moraju mijenjati svoje zakone", rekao je Šterc.

"Razradit će se modeli kliznog radnog vremena, razgovarati s poslodavcima"

Ono je vezano za cjeloživotno razdoblje dok su djeca unutar obitelji, a tiče se i poslodavaca. Navodi: "Razradit će se modeli kliznog radnog vremena, razgovarati s poslodavcima. Njima je stalo da sudjeluju u tome i da imaju zadovoljne djelatnike/ce. Podržavaju da se žena ne kažnjava odlaskom na bolovanje zbog djeteta, ali očekuju da ih država kompenzira smanjenjem poreza", navodi stručnjak.

Najavljuje i da će se promijeniti činjenica da je isplativije ići na bolovanje nego ga otvarati zbog djeteta.

"Toga više neće biti", govori Šterc i dodaje da je izuzetno bitno pokazati da obitelj ima sigurnost.

Bitno je istaknuti da se tu radi o javnom sektoru, odnosno da se navedeno odnosi na otprilike 200.000 ljudi. Komentirajući privatni sektor, kaže da je njihov ključni stav da "država reagira prema njima smanjenjem poreza". Šterc ističe da je to apsolutno logično.

"Temelj svakog društva je obrazovanje, znanost, pravni sustav..."

Što se tiče rađanja, Šterc govori da je, kada do rađanja ne dođe zbog stambenih ili financijskih uvjeta, glavni krivac društvo. Navodi da je bio ugodno iznenađen govorima premijera i ministra demografije Ivana Šipića na predstavljanju demografskih mjera.

"Konačno se shvatilo da je to ključna problematika o kojoj ovisi uređenost i sigurnost zemlje. Temelj svakog društva uz demografiju je obrazovanje, znanost, pravni sustav, a sve ostalo je nadogradnja", rekao je.

Ističući pozitivne modele na koje bismo se mogli ugledati, jasno se izdvaja Danska. Dancima se godišnji odmori automatski vežu uz školske praznike.

"Ljudi koji imaju petero djece trebaju biti nagrađeni"

"O tome ne bi trebalo ni raspravljati, to je potpuno logično. To su donijeli čak, rekao bih i bez bilo kakve rasprave", tvrdi i dodaje da je pozitivna diskriminacija prisutna u slično visokorazvijenim zemljama – pozitivna. Zašto? "Uzmite obitelj s petero djece; troškovi su veliki, energija koju ulažu u odgoj... Naravno da ti ljudi trebaju biti nagrađeni. Zato što oni osiguravaju temeljne sustave na kojima počiva država – mirovinski, zdravstveni i slično. To je logična priča", ocjenjuje Šterc.

Što se tiče međuresorne suradnje, Šterc se osvrnuo i na tržište nekretnina, odnosno stambene politike.

"Moraju se otvoriti ti modeli, a oni će se otvarati kroz ovaj zakon. U njemu će biti četiri modela: klasična populacijska politika – stimuliranje rađanja, selektivna integracijska politika, zaustavljanje iseljavanja mladih i obrazovanih te naseljavanje napuštenih, slabo naseljenih područja poticajnim modelima", pojašnjava.

"Država u vlasništvu ima oko 30 tisuća stanova. Mladi ljudi koji žele živjeti u brdskim prostorima, otocima, moraju biti nagrađeni zato što tamo žive. Jer kako će do liječnika ako nema veću plaću? Te odluke su bile vezane za već neke postojeće zakone gdje je jasno da morate nagrađivati ljude koji tim prostorima daju funkciju", kazao je i dodao da se to u praksi nije provodilo.

"Politički sustav se nikad nije oslanjao na modele drugih zemalja"

To je u ingerenciji lokalne samouprave. "Konačno će se komplementarno spojiti lokalni i nacionalni interesi vezani uz problematiku demografije. Već postoje sredine u kojima se mladim obiteljima kupuju nekretnine. Ono što je izuzetno bitno je da se uz to potiče i gospodarstvo, njihovo zapošljavanje, to je čitav niz modela u kojem moraju sudjelovati svi resori", navodi.

Zašto toliko dugo treba Hrvatskoj da donese strategiju o demografiji? Zadnjih nekoliko desetljeća se već nudi sličan model o kojem razgovara Šterc.

"Ništa se nije napravilo. Zato što se politički sustav nikad nije oslanjao na dokazane zakonitosti, odnosno modele koje imaju druge zemlje. Mi smo mogli već usvojiti niz modela kakve imaju Italija, Mađarska, Danska, Irska... Ne trebamo biti specijalno mudri", zaključuje Šterc koji kaže da je krivica na manjku političke volje.