VRIJEDNOST svjetske trgovine dosegnut će u ovoj godini rekordna 33 bilijuna dolara, signalizirajući iznimnu otpornost unatoč kontinuiranim gospodarskim i geopolitičkim izazovima, navodi se u novom izvješću UN-a.

Vrijednost razmjene porast će u ovoj godini za bilijun dolara, što predstavlja povećanje za 3.3 posto, pokazale su ažurirane procjene Konferencije UN-a za trgovinu u razvoj (UNCTAD).

Motor rasta bit će trgovina uslugama čija će vrijednost ove godine porasti za 500 milijardi dolara, odnosno za sedam posto.

Trgovina robom porast će oko dva posto i zadržat će se ispod razine iz 2022. godine kada je dosegnula najveću vrijednost otkada UNCTAD prati podatke.

Neizvjesnost za iduću godinu

Ovogodišnji rezultati odražavaju otpornost trgovine, ali iduća godina obavijena je neizvjesnošću, upozoravaju u UNCTAD-u. "Izglede za trgovinu u 2025. zamagljuju moguće promjene u američkoj politici, uključujući šire carine koje bi mogle poremetiti globalne lance stvaranja vrijednosti i utjecati na ključne trgovinske partnere", tumače.

Zemlje bi na takve američke poteze mogle uzvratiti istom mjerom, uz mogući efekt valova, što bi utjecalo na kompanije i gospodarstva u čitavim nabavnim lancima. "Sama prijetnja carinama stvara nepredvidivost, slabi trgovinu, ulaganja i gospodarski rast", upozorio je UNCTAD.

Najviše su promjenama u američkoj trgovinskoj politici i višim carinskim barijerama vjerojatno izložene zemlje s velikim trgovinskim suficitom u razmjeni s SAD-om. Prema podacima o robnoj trgovini u 2023., skupina obuhvaća Kinu s viškom od 280 milijardi dolara, Indiju s 45 milijardi dolara viška, EU koja je bilježila višak od 205 milijardi dolara i Vijetnam s plusom od 105 milijardi dolara, prema UNCTAD-u.

Mogući rizici prijete i drugim zemljama s viškom u razmjeni s SAD-om, uključujući Kanadu i Japan gdje je iznosio po 70 milijardi dolara, te Meksiko s plusom od 150 milijardi dolara i Južnu Koreju gdje je iznosio 50 milijardi dolara iako bi carine trebale biti niže, uz sklopljene trgovinske sporazume.

Neizvjesnost u globalnoj trgovini stvara i kretanje tečaja dolara i promjene u makroekonomskoj politici, napominju u UNCTAD-u.