Koliko je vjerojatno da ćete doživjeti stotu? Odgovor leži u dva ključna čimbenika

Stručnjaci tvrde da je tajna dugovječnosti kombinacija bioloških i ponašajnih faktora. Genetika, razina hormona i izloženost rizicima igraju značajnu ulogu. No, zanimljivo je da broj stogodišnjih muškaraca raste brže nego ikad – gotovo se udvostručio u posljednjem desetljeću.

Statističari ističu da je broj stogodišnjaka u stalnom porastu zahvaljujući poboljšanjima u zdravstvenoj skrbi, radnim uvjetima i zdravijem načinu života. Ključni faktori uključuju pad broja pušača – posebno među muškarcima, što je smanjilo učestalost bolesti srca i pluća, napredak u liječenju srčanih bolesti i bolje životne uvjete.

Predviđa se da će prosječni životni vijek do 2050. porasti za gotovo pet godina. Očekuje se da će muškarci u prosjeku živjeti do 76, a žene iznad 80 godina. Glavni razlozi za ovo produljenje su javne zdravstvene mjere koje smanjuju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, pothranjenosti te infekcija majki i novorođenčadi.

Stručnjaci također upozoravaju da je ovo idealna prilika za prevenciju metaboličkih bolesti, poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, koji i dalje predstavljaju ozbiljne zdravstvene prijetnje.

Najstarija živuća osoba na svijetu je brazilska časna sestra Inah Canabarro Lucas, rođena 8. lipnja 1908., koja sada ima 116 godina. Apsolutni rekord u dugovječnosti drži Francuskinja Jeanne Louise Calment, koja je živjela 122 godine i 164 dana.

Kada su je pitali koja je tajna njezine dugovječnosti, odgovorila je: "Nikad se ne svađam ni s kim. Slušam, ali radim ono što želim."

Što možemo naučiti od stogodišnjaka?

Stručnjaci koji proučavaju dugovječnost slažu se da su ključni faktori dugog života:

• tjelesna aktivnost – čak i svakodnevna šetnja može značajno produljiti životni vijek.
• vjera i životni smisao – osjećaj svrhe važan je za mentalno zdravlje i dug život.
• ljubav i društvene veze – snažni odnosi s obitelji i prijateljima pomažu u smanjenju stresa i depresije.
• dobra prehrana – uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem i zdravim mastima povezana je s dugovječnošću.

Ovo su osnovni principi takozvanih plavih zona, regija u svijetu s najvećim brojem stogodišnjaka, poput Okinave (Japan), Sardinije (Italija) i Ikarije (Grčka). Iako genetika igra važnu ulogu, način života ima presudni utjecaj. Drugim riječima, dugovječnost nije samo pitanje sreće – na njoj se može raditi.