VEĆ znamo da je doručak najvažniji obrok u danu, ali novost je da stručnjaci vjeruju da ga treba pojesti u cik zore.
Naime, prema novom istraživanju, jedenje doručka do 7 sati moglo bi produžiti životni vijek.
Prethodna istraživanja pokazala su da jedenje kasno navečer remeti unutarnji sat tijela i povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. No, tek nekoliko studija se bavilo pitanjem ima li vrijeme doručka sličan utjecaj. Stoga su znanstvenici sa Sveučilišta New York poželjeli otkriti je li vrijeme prvog obroka u danu povezano s dugovječnošću.
U tu svrhu pratili su više od 34 tisuće Amerikanaca starijih od 40 godina tijekom nekoliko desetljeća. Volonteri su bilježili vrijeme obroka, a znanstvenici su ih tijekom studije uspoređivali sa stopama smrtnosti.
Rezultati, objavljeni u Journal of Nutrition, pokazali su da su oni koji doručkuju između 6 i 7 sati imali šest posto manje šanse da će prerano umrijeti od teških bolesti poput srčanih bolesti ili raka od onih koji su redovito doručkovali u 8 ujutro, kao i 12 posto manji rizik od rane smrti od onih koji su prvi obrok konzumirali u 10 ujutro.
Smatra se da preskakanje doručka ili kasno jedenje narušava tjelesni "sat za prehranu" - unutarnje programiranje koje kontrolira oslobađanje hormona povezanih s hranjenjem, poput inzulina. Ovaj hormon pomaže u sagorijevanju glukoze iz krvotoka, a njegova razina doseže vrhunac u ranim jutarnjim satima. Jedenje kasnije može značiti da tijelo postupno proizvodi manje inzulina i povećava razinu glukoze u krvi, što dovodi do dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti.