Naime, znanstvenici su izradili model kretanja i prirodne distribucije živih bića uzevši u obzir oblik Zemlje i atmosferske uvjete koji su utjecali na more i morske struje kako bi dokazali da su vjetrovi izazvali plutanje vegetacije iz Afrike.
Doktorica Karen Samonds sa Sveučilišta u Queenslandu zajedno sa svojim kolegama tvrdi da jednom kad su se struje promijenile, broj uspješnih "raftera" se smanjio. Također, tvrde kako su najbolji vegetacijski i klimatski uvjeti na otoku vladali upravo u trenutku kad su ga naselili sisavci. Znanstvenici tvrde da je put preko oceana, inače 300 kilometara dug, bio ne samo moguć već i iznimno brz.
Madagaskar, koji je četvrti najveći otok na svijetu, jedno je od najupješnijih bioloških mjesta. Zbog izolacije većina sisavaca i biljaka te polovina ptičjih vrsta postoji samo tamo i nigdje drugdje na Zemlji. Za primjer možemo uzeti i sedamdeset jedinstvenih vrsta lemura.
Iako su teorije doktorice Samonds bile izložene kritikama onih koji tvrde da bi životinje prilikom svog putovanja bile izložene velikom stresu kao i potencijalnoj opasnosti od izgladnjivanja i žeđi, ona odlučno tvrdi da su životinje doplutale na deblima i sličnim prirodnim splavovima te dodaje: "Naši rezultati potvrđuju važnost prekooceanskog naseljavanja vjetrom i vodom uz pomoć kojih je nastanjena i većina kralježnjaka karakterističnih za Madagaskar".
Podsjetimo, glavni junaci crtanog filma "Madagaskar" su životinje koje su se rodile i odrasle u zoološkom vrtu u New Yorku. Zebra Marty za 10. rođendan odluči ispuniti svoju dugogodišnju želju i otići u divljinu. Nakon što to otkriju njegovi prijatelji, nilski konj Gloria, lav Alex te žirafa Melman, odluče naći svog prijatelja i vratiti ga kući. Međutim, i prije nego što se snađu završe na brodu za Afriku koji ih vozi u zoološki vrt u Keniji. Pokušavaju se osloboditi, ali prilikom toga upadnu u ocean i doplutaju na otok...