Krivo osuđen, ali ne i nevin: Jesu li Hollywood i Bob Dylan s pravom napravili sveca iz Rubina Cartera?

Foto: Guliver Image/Getty Images

AMERIČKI boksač Rubin "Hurricane" Carter umro je u nedjelju u 76. godini života.

Baš kao i za vrijeme svog života, Carter je i nakon svoje smrti postao predmet žestoke rasprave.

"Ovaj čovjek ovdje je ljubav. On je sav ljubav", rekao je 2000. godine Denzel Washington primajući nagradu za najboljeg glumca u filmu "The Hurricane". Riječi su bile upućene Carteru, a neki strani mediji pitaju se je li Carter uistinu bio samo "ljubav"?



"Kako je itko mogao osporiti Denzelovu karakterizaciju", piše Daily Beast. Carter je 1967. godine osuđen za trostruko ubojstvo. 1985. godine pušten je iz zatvora i transformirao je svoj život nasilja, uključujući i 19-godišnji boravak u zatvoru, u doživotnu borbu za pravdu i tako potaknuo holivudsku percepciju sebe kao krivo optuženog čovjeka osuđenog od strane korumpiranog rasističkog sistema.

Ali Carterova prošlost nije bila jednostavna priča o trijumfu ljubavi nad mržnjom i u njoj je bilo neugodnih detalja koje su njegovi pobornici i scenaristi izbjegavali.

1964. godine Saturday Evening Post napravio je profil nadolazeće boksačke zvijezde u kojem je izvijestio kako je Carter "već osuđen ne deset godina kazne zbog nasilja". Novine "Newark Star-Ledger" iz njegovog rodnog grada kasnije su objasnile kako je poslan u popravnu kaznionicu jer je razbio bocu na glavi čovjeka od kojeg je ukrao sat i nešto novaca. Carter je priznao u intervjuu za Post kako je sa svojim partnerom stavljao pištolj u džepove jakne, izlazio na ulice, započinjao svađe s ljudima i nasumično pucao po njima. U istom intervjuu pohvalio se kako je jednom nokautirao konja.

Kada je 1966. godine optužen i osuđen za trostruko ubojstvo u Patersonu krenula je kampanja za dokazivanje njegove nevinosti koju je podupirao i velikan Muhammad Ali. Carter je 1976. godine pušten na uvjetnu slobodu i odobreno mi je novo suđenje.

Dok je bio na uvjetnoj slobodi, Carter je napao ženu koju je Muhammad Ali zadužio da vodi kampanju "Free Rubin". To ga je na kraju koštalo jer je zbog toga izgubio dosta potpore. Na drugom suđenju porota je potvrdila prvu presudu.

1985. godine Carter je pušten iz zatvora kada je sud zaključio kako je njegova presuda bila plod rasizma, a ne razuma. Nakon izlaska iz zatvora započinje Carterova transformacija. Postao je i meta filmske industrije u filmu "The Hurricane". Ugledni New York Times taj je film prozvao "iskrivljenom povijesti" i upozorio na veliko fabriciranje nekih događaja, kao i na skrivanje nekih neugodnih detalja vezanih uz njegov život i slučaj ubojstva.

"Znao sam Cartera, prisustvovao sam njegovim mečevima, pratio njegova suđenja i nisam vidio puno realnosti na velikom ekranu", rekao je tada novinar Jack Newfield i napomenuo kako sudac koji je oslobodio Cartera nikada nije rekao da je nevin, već samo da se sustav poigrao s njihovim pravima.

2000. New York Times piše kako Carter nikada nije oslobođen optužbi. Pušten je iz zatvora jer je federalni sudac presudio kako su se tijekom drugog suđenja dogodile proceduralne pogreške u procesu, a tužitelji su odlučili kako neće treći put pokretati postupak. Stoga je važno shvatiti kako je slika pravedno oslobođenog Cartera proizašla iz dokazane proceduralne greške, a ne iz pravog dokaza da nikada nije sudjelovao u zločinu za koji je osuđen.


Možda je upravo to jedan od razloga zašto Bob Dylan svoju slavnu pjesmu "Hurricane" nastalu prema Carterovoj životnoj priči nije izvodio od 1976. godine. Profesor s Princetona i "dylanolog" Sean Wilentz u svojoj knjizi "Bob Dylan in America" piše kako je glazbenik "odavno napustio Cartera kada je on oslobođen iz zatvora 1985. godine".

Nakon izlaska iz zatvora Carter je uistinu vodio uredan život i borio se za prava onih koji su krivo osuđeni. Uz veliku pomoć Hollywooda i njihove romantizirane verzije vlastitog života uspio je i promijeniti neke dijelove svoje životne priče. Činjenica je da je 1966. godine grad Paterson u kojem se dogodilo trostruko ubojstvo za koje je Carter osuđen bilo leglo rasizma. Također ostaje činjenica da su se tijekom suđenja dogodile greške koje su znatno utjecale na konačnu presudu.

Još jedna činjenica koju se ne smije zaboraviti jest da Rubin Carter ipak nije bio svetac kakvim ga je Hollywood pokušao prikazati.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.