Foto: Shutterstock
STOLJEĆIMA torinsko platno stvara razdor među onima koji smatraju da je u pitanju Isusov posmrtni pokrov i onima koji su mišljenja da je sve samo crkvena propaganda, što je glavni razlog da svako malo imamo novu teoriju vezanu za njegov nastanak.
Potres kao dokaz
A istraživači sa sveučilišta Politecnico di Torino, A. Carpinteri, G. Lacidogna i O. Borla, sad su predstavili teoriju u kojoj tvrde da je moguće da se neutronskim zračenjem do kojeg je došlo zbog potresa u doba Kristove smrti stvorila slika na platnu. U prilog njihovoj teoriji, tvrde, ide povijesna činjenica da Jeruzalem stvarno jest pogodio potres u periodu oko Kristove smrti, odnosno 33. godine.
Njih trojica napravili su eksperiment u kojem su simulirali potres rušeći krhke nakupine stijena te otkrili da je moguće da je pritom došlo do neutronskog zračenja. To je uzrokovalo kemijske reakcije na platnu, formirajući na njemu sliku lica, ali i promjene u razini ugljika - što bi onemogućilo datiranje i pobilo teoriju s Oxforda iz 1988. godine, u kojoj se tvrdi da je platno nastalo u periodu od 1260. do 1390. godine.
Ne postoji razlog zašto bi se osporavalo datiranje ugljikom
Svoju teoriju o potresu u Jeruzalemu oko vremena Isusove smrti znanstvenici su potkrijepili s nekoliko izvora, uključujući grčkog povjesničara Talosa i Matejevo evanđelje, ali i Danteove spise: "Ako povežemo sliku prikazanu na platnu uz čovjeka koji je umro 33. godine poslije Krista, postoje barem tri dokumenta u literaturi koji svjedoče da su se razorni potresi dogodili u to vrijeme", stoji u studiji.
Neki ova njihova otkrića smatraju potvrdom autentičnosti platna, ali s druge strane postoje i oni koji sumnjaju u rezultate istraživanja, ističući da druga datiranja ugljikom iz seizmički aktivnih područja, kao što je primjerice Japan, nisu proglašena netočnima. "Ljudi računaju starost materijala u seizmički aktivnim područjima desetljećima i nitko to nikad nije osporio", kazao je Gordon Cook, profesor geokemije sa Sveučilišta u Glasgowu za LiveScience.
Podsjetimo, papa Benedikt XVI. prije povlačenja u mirovinu odobrio je javno izlaganje platna kao svoj posljednji dar vjernicima.