Foto: Guliver/Getty Images
Papino pismo odgovor je na pismo osnivača lista i ateista, Eugenija Scalfarija koji je papu pitao oprašta li Bog onima koji ne vjeruju.
"Božja milost nema granica ako mu pristupite iskreno i otvorena srca. Važno je da oni koji ne vjeruju u Boga postupaju savjesno. Grijeh, čak i za one koji ne vjeruju, događa se u trenucima kada postupaju protiv vlastite savjesti. Slušati vlastitu savjest znači postaviti se prema onom što se smatra dobrim ili lošim. Ta je odluka ključna u određivanju dobrih ili loših postupaka", napisao je papa.
Papa se u pismu referira i na stavove svog prethodnika koji je često osuđivao relativizam i isticao je da je jedno od većih zala modernog doba nemogućnost ljudi da prepoznaju Boga kao "apsolutnu istinu".
Papa Franjo u pismu govori kako ne postoji "apsolutna istina" ako to podrazumijeva istinu koja stoji sama za sebe, bez odnosa s drugima.
"Istina, prema kršćanskom vjerovanju, jest ljubav Boga prema nama i Isusu Kristu. Dakle, istina je odnos s drugima", napisao je papa i na kraju pisma zaključio: "Usprkos sporosti, nevjeri, pogreškama i grijesima koje je počinila i dalje čini, crkva, vjerujte mi, nema drugo značenje i cilj nego živjeti i biti svjedok Isusu".