Foto: Gradsko kazalište mladih Split
Riječ je o tekstu koji je odmah po svom objavljivanju '45. godine zauzeo kultni status neizravno osuđujući tadašnji staljinistički režim. Sve do danas ova alegorijska bajka ostala je uvijek aktualna, progresivna i važna te izazov mnogim kazalištima i redateljima. Redatelj je raznoliko životinjsko društvo iz literarnog predloška sveo na tri lika Svinju-vladara, Ovce-narod i (po osobnom nahođenju) odlučio njima pridružiti Kravu. "Kravu sam uveo kao lik koji daje suprotnost ali i odgovor, jer kapitalizam i komunizam dva su lica animalizma, a upravo nas animalizam čini neljudima. To što jedemo i množimo se, postupci su koji nas čine neljudima, a naš glavni zadatak - samospoznaju - smo zaboravili. Svi smo mi žrtve konzumerizma. Nedavno sam sasvim slučajno bio u Ateni i zatekao se u središtu nemira te imao prilike svjedočiti besmislu današnjih revolucija. Naime, ulicom su, zapjenjeni od bijesa, trčali mladići s iPhoneom 3 u rukama, a njihova jedina pobuna odnosila se na nemogućnost kupnje iPhonea 4".
Kroz formu mjuzikla, u provokativnim kostimima Marije Zagorec i uz scenu Vesne Režić, koja je glumce zarobila u kokošinjac, te uz pjevanje partizanskih koračnica, ansambl GKM-a Split pokušao je opomenuti da smo "svi banalni i histerični te da se ugledamo na Kravu koja mirno pase".