Screenshot: The School of Life
U VIDEU koji je osmislila i objavila organizacija The School of Life na svom službenom profilu na YouTubeu možemo vidjeti ključne faktore koji, po njima, utječu na to hoće li neka država biti bogata ili siromašna.
U svijetu postoji 196 država. Čak njih 25 je jako bogato te njihov prosječni stanovnik raspolaže s preko 600 tisuća kuna godišnje.
Na svijetu također postoji i 20 jako siromašnih država (19 afričkih zemalja i Afganistan), u kojima prosječni stanovnik raspolaže s manje od 6000 kuna godišnje, što znači da dnevno na raspolaganju otprilike ima 18 kuna.
Bogatstvo nije ključan faktor za proces razvijanja država te danas, u pravilu, sve države prolaze kroz taj proces, no kod siromašnih zemalja on teče jako sporo. Primjerice, Zimbabve će svojim trenutnim tempom razvoja dostići standard bogatih država tek za 2722 godine.
No, koji su to ključni faktori koji države karakteriziraju kao napredne, bogate i razvijene, a koji su oni koji ih čine zaostalima, siromašnima ili, u najboljem slučaju, zemljama u razvoju?
Tri ključna faktora su: institucije, kultura i geografija.
Bogate zemlje, primjerice Danska, Novi Zeland, Švedska, Norveška, Njemačka, Velika Britanija, Island i druge, gotovo da i nemaju korupcije, dok su najkoruptivnije zemlje u svijetu ujedno i one najsiromašnije. Somalija, Sirija, Libija, Sudan, Irak, Sjeverna Koreja i Kambodža samo su neke od njih, a njihov problem s korupcijom utječe na kvalitetu zdravstva, školstva i ostalih institucija u državi.
Prema The School of Lifeu čini se kako su najuspješnije upravo one zemlje koje odvajaju religiju od države i čiji stanovnici u prosjeku nisu toliko religiozni. Iznimka je jedino SAD u kojem religija nije "usporila" ekonomski razvoj. Također, najsiromašnije zemlje su ujedno i one najreligioznije.
Treći faktor je geografski položaj zemalja te su one najsiromašnije smještene u predjelima s tropskom klimom.
Uvjeti za život u takvoj klimi su dakako daleko teži, a oni utječu i na lošiji razvoj agrokulture zbog manje plodnog tla.
Osim toga, problemi dolaze i od nastanka tropskih bolesti, a visoke temperature pogoduju razvoju nametnika, virusa i bakterija.
Primjerice, države čije se temperature tijekom jesenskih mjeseci spuštaju ispod 16 Celzijevih stupnjeva, smatraju se klimatski najpogodnijima za život.