Sadržaj nastao u suradnji s: A1 Hrvatska
LJETO je 2006. godine. Italija je pobijedila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj, toplinski val poharao je Europu, a od Shakire smo naučili da bokovi, navodno, nikada ne lažu. Ako se s jasnoćom prisjećate svih ovih događaja, tada vjerojatno vrlo lako možete zamisliti i posebno mjesto u vašem domu koje je nekoć zauzimao kompjuter, s golemim CRT monitorom i kućištem koje se redovito pregrijavalo.
Zvuk spajanja na internet i Motorola Razr
Svima koji su živjeli u tom povijesnom trenutku prve uspomene vezane uz internet sigurno su poznati zvuk spajanja dial–up modema, a potom i nestrpljivo čekanje – prvo da se modem uopće poveže s internetom, a onda i da se učitaju željene internetske stranice. Iako je čekanje samo po sebi predstavljalo mučenje, najveća je tragedija bila ako bi vas u tom trenutku netko nazvao na kućni telefon jer bi se tada veza s internetom prekidala i morali biste čitav proces ponoviti ispočetka.
Nažalost, to se događalo često, jer tada još nisu postojali pametni telefoni, barem ne u onom smislu te riječi u kojem je danas upotrebljavamo; tržištem su početkom 2000-tih dominirale Nokia i Motorola, a mnogi su u novčanicima i dalje nosili telefonske kartice.
Od dial–up modema do broadbanda
Iako riječ "surfanje" u svijest priziva osjećaj lakoće klizanja kroz valove, internet je tada bio beskrajno spor zbog čega je čak i proces provjeravanja mailova bio mukotrpan. Prva hrvatska internetska veza na svijetu uspostavljena je 17. studenog 1992., ali do pojave širokopojasnog interneta (eng. Broadband Internet access) proći će dug niz godina.
Vlada će 2006. usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu u RH s ciljem smanjenja jaza između Hrvatske i zemalja EU u pogledu razine gustoće širokopojasnih priključaka, što razotkriva stanje prosječnog hrvatskog kućanstva koje se tada na internet još uvijek spaja dial–up modemom. Najveća brzina koja se pritom mogla ostvariti bila je 56 kbit/s.
Snovi o brzom i stabilnom internetu
A o kolikoj se "brzini" radi najbolje predočava činjenica da je skidanje jedne pjesme ponekad trajalo i sat vremena. Iako smo skloni sa sjetom se prisjećati LimeWirea, početkom milenija sanjali smo o brzom internetu i o tome da istodobno razgovaramo preko telefona i MSN-a, te uređujemo svoj MySpace, tada najpopularniju društvenu mrežu.
To da ćemo za manje od dvadeset godina na internet moći spojiti čak i svoj hladnjak, u vremenu u kojem se prženje CD-a smatralo tehnološkim vrhuncem, zvučalo je potpuno nevjerojatno. No ono što je plašilo čak i više od zvuka dial–upa bili su telefonski računi; tada se još uvijek naplaćivalo vrijeme provedeno na internetu, a ne količina prenesenih podataka, što je surfanje činilo poprilično skupim sportom.
Chatanje u internet caféu
Usporedbe radi, prema izvješću Opensignala, objavljenom 29. veljače 2024., prosječne brzine preuzimanja podataka na A1 fiksnoj mreži u Hrvatskoj iznosile su 110,8 Mbit/s. Izvještaj te neovisne kompanije koja prikuplja iskustva korisnika tijekom korištenja interneta pokazao je kako je A1 fiksna mreža najbolja u Hrvatskoj, i to po četiri ključna pokazatelja korisničkog iskustva – po stabilnosti, brzini preuzimanja, maksimalnoj brzini preuzimanja te brzini slanja podataka. Rezultat je to investicije u infrastrukturu u iznosu od gotovo 204 milijuna eura.
Glavni direktor za mrežu A1 Vladimir Skender istaknuo je kako je A1 Hrvatska prošle godine izgradila 140 tisuća optičkih priključaka diljem zemlje te time postigla 92-postotnu pokrivenost populacije 5G mrežom. Čak 800 tisuća kućanstava diljem Hrvatske danas ima dostupan A1 gigabitni internet (brzina preuzimanja podataka do 2 Gbit/s) koji je novim korisnicima, uz ugovornu obvezu, trenutačno dostupan po cijeni od 16,45 €/mj. prvih 12 mjeseci. Giga NET paket dolazi i s MESH uređajem koji omogućuje ujednačenu WiFi pokrivenost, bez bušenja zidova i dodatnih kablova.
To u praksi znači da danas prosječno hrvatsko kućanstvo živi stvarnost koja je 2006. bila istovjetna poglavlju iz kakvog SF romana. Danas su, tada iznimno popularni, internet caféi u potpunosti izumrli, a na izmacima je i čitanje tiskovina. Rezultati istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz 2023. ukazuju na višegodišnji trend pada prodanih naklada. U doba kada je bilo posve uobičajeno naručiti kavu s mlijekom, sjesti za jedno od dostupnih računala i chatati s potpunim neznancima, po filmove se još uvijek odlazilo u DVD-teke.
Život prije i poslije Netflixa
DVD-i su predstavljali značajan tehnološki napredak jer se filmovi nakon gledanja više nisu morali premotavati na početak (za razliku od videokaseta). No nije bilo moguće predomisliti se usred gledanja i odlučiti se za neki drugi film, kao što to možemo danas. Popularni filmovi često su bili i izvan dosega, odnosno trebalo se predbilježiti na listu čekanja za određene naslove poput Da Vincijevog koda.
Danas već možemo govoriti o vremenu prije i poslije Netflixa. Vodeći streaming servis na svijetu promijenio je način na koji konzumiramo medijske sadržaje, a A1 Hrvatska prvi je hrvatski telekom koji ga ima u ponudi. Svim svojim novim i postojećim korisnicima (mobilnih tarifa te internet paketa Mega NET i Giga NET) poklanja Netflixov Osnovni paket, i to u trajanju od šest mjeseci.
Sročiti misli u 160 znakova SMS-a
Mnoge stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo tada su bile nevjerojatne. Naručivanje hrane, primjerice, bilo je iskustvo prebiranja po reklamnim letcima iz sandučića u potrazi za telefonskim brojem obližnje pizzerije, a prije Google Mapsa na more se išlo s papirnatom kartom koju je bilo gotovo nemoguće ponovno sklopiti.
Kažu da su to bila neka jednostavnija vremena, ali teško je složiti se s time iz današnje perspektive kada scenarij u kojem istodobno gledamo film, surfamo i dopisujemo se s prijateljima iz Japana nije SF, nego uobičajena crtica iz svakodnevnog života. Zamislite samo koliko je teško bilo redovito svoje misli skraćivati u svega 160 znakova SMS-a.
Sponzorirani sadržaj donose Index i A1 Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima.