Advent je ovog vikenda službeno započeo, gradove diljem zemlje preplavili su božićni ukrasi, božićna drvca, glazba i sve ostalo što ide uz blagdansko vrijeme. No sad kreće već redovna prosinačka muka - kad okititi bor u svom domu? Neki se čvrsto drže tradicije i naglašavaju da se bor kiti na Badnjak, drugi su malo opušteniji, pa tvrde da može i tjedan dana prije Božića, no neki ne mogu dočekati treperenje lampica u svom domu, pa to rade već krajem studenoga i početkom prosinca.
Koja ste vi skupina?
Otkud ta običaj?
Običaj kićenja božićnog bora ima korijene u poganskim ritualima i kršćanskim tradicijama, a razvijao se stoljećima, prelazeći kroz različite kulture i običaje.
U pretkršćanskim vremenima zimzeleno drveće simboliziralo je život, nadu i zaštitu od zlih duhova tijekom zimskog solsticija. Stari Rimljani su za vrijeme festivala Saturnalija domove ukrašavali granama zimzelenog drveća. U nordijskoj mitologiji i germanskim kulturama zimzelene biljke bile su povezane s bogovima i vječnim životom. U domovima su se često postavljale grane bora kako bi donijele sreću i zdravlje.
U srednjem vijeku 24. prosinca se slavio kao dan Svetog Adama i Eve. Tijekom crkvenih predstava, koje su prikazivale priču o stvaranju svijeta, koristilo se stablo jabuke ukrašeno plodovima da simbolizira Rajski vrt. Ovo je stablo kasnije postalo inspiracija za kićenje božićnog drvca.
Kršćani su prihvatili ideju zimzelenog drveta kao simbola vječnog života povezujući ga s rođenjem Isusa Krista.
Prvi ukrašeni božićni bor
Običaj ukrašavanja božićnog bora u modernom smislu započeo je u Njemačkoj u 16. stoljeću. Prema legendi, Martin Luther, reformator, bio je inspiriran ljepotom zvijezda kroz grane zimzelenog drveća te je donio drvo kući i ukrasio ga svijećama. Prvi ukrasi bili su jednostavni – jabuke, orašasti plodovi i slastice, koji su simbolizirali darove prirode i obilje.
U 18. i 19. stoljeću običaj kićenja božićnog drvca proširio se diljem Europe, osobito u Njemačkoj i Skandinaviji. Njemački imigranti prenijeli su običaj u Sjedinjene Američke Države.
Veliku popularnost božićno drvce steklo je u 19. stoljeću zahvaljujući princu Albertu, suprugu britanske kraljice Viktorije, koji je 1841. postavio ukrašeno drvce u kraljevski dvor. Njegov primjer ubrzo su slijedili mnogi Britanci.