Screenshot: YouTube/Instagram
DUBOKO u švicarskim Alpama, u blizini stare avionske piste za privatne avione, nalazi se veliki bunker u kojemu je moguće najveća zaliha zlata na svijetu, piše Bloomberg.
Ulaz, malena metalna vrata ugrađena u stijenu na kraju seoskog puta, čuva stražar u pancirki. Iza dvoje udaljenih vrata, nalazi se masivni metalni portal od 3 i pol tone koji se otvara tek nakon unošenja sigurnosnog koda, skeniranja zjenice oka te prepoznavanja lica. Iza toga se nalazi labirint starih vojnih tunela koje je koristila švicarska vojska.
Vlasnik trezora želi ostati anoniman. Brine se da bi samo otkrivanje imena njegove tvrtke dovelo do opasnosti. Ne želi odgovoriti na pitanje koliko pažljivo provjerava svoje klijente, no otkiva da mnogi koji ovdje žele pohraniti svoje blago padnu na sigurnosnom testu.
"Na svakog klijenta kojeg primimo, jednog ili dvojicu odbijemo. Ne želimo probleme", kaže.
Potražnja za trezorima za pohranu zlata porasla je nakon financijskog kraha 2008. godine. Mnogi bogataši u zlatu vide način da se ograde od nesigurnih banaka ili rizičnih investicija, pogotovo sada kada je tržište nestabilno.
Mnogi klijenti ovako izbjegavaju neugodna pitanja poreznika. Američke, njemačke i francuske vlasti su znale istraživati svoje građane koji imaju račune u švicarskim bankama, a da ih nisu prijavili u poreznim prijavama.
Trezori poput ovog nemaju obavezu poput švicarskih banaka da moraju prijaviti sumnjive transakcije vlastima. Amerikanci prema zakonu koji regulira poreze na inozemne račune ne moraju prijaviti zalihe zlata koje čuvaju izvan financijskih institucija.
Prema švicarskom Ministarstvu obrane, u toj zemlji se nalazi oko 1000 takvih vojnih objekata, a nekoliko stotina ih je prodano u zadnjih nekoliko godina. Desetak ih trenutno služi kao skladišta zlata ili računalnih podataka.
Malo ih može stati uz bok ovome, čiji vlasnik tvrdi da ima najveću svjetsku zalihu zlata privatnih klijenata te sedmu najveću općenito na svijetu. U blizini se nalazi i VIP salon te luksuzni apartmani za klijente. Zidovi apartmana su obloženi starim drvetom iz poljskih staja, podovi su napravljeni od južnoafričkog kvarcita, svaki apartman ima TV koji se uvlači u zid ili strop. Vlasnik sve ovo omogućava svojim klijentima jer mnogi od njih ne žele ostavljati nikakav papirnati trag kakav bi morali u restoranima ili hotelima.
Nešto dalje, u blizini zaseoka Amsteg, nalazi se Swiss Data Safe, tvrtka Dolfa Wipflija, koji je za razliku od svog kolege odlučio otkriti ime, ali ne i točnu lokaciju bunkera.
On je novinare, umjesto u bunker sa zlatom, odveo u prostoriju s računalnim serverima za pohranu podataka.
"Postoji rast što se tiče zlata. Od 2008. godine postoji velik interes za alternativama bankama", priča. Ni njegova tvtka ne podliježe zakonskim regulativama, a također puno pažnje pridaje sigurnosnoj provjeri. Odbija one za koje, kako kaže, "nema dobar osjećaj". Provjerava sve što mu ulazi u bunkere, on mora znati što klijent donosi k njemu, kaže. "Ne držimo crne kutije", otkriva.
"Trgovina zlatom je važan dio švicarske ekonomije. Uopće me ne čudi što u Švicarskoj ne postoji učinkovitiji nadzor mogućih zloupotrebi", kaže John Cassara, autor nekoliko knjiga o pranju novca te bivši specijalni agent američke državne riznice.
Samo prema podacima švicarske carine, u prvoj polovici ove godine, u Švicarsku je uvezeno 1357 metričkih tona zlata u vrijednosti od oko 40 milijardi dolara. To je, čini se, najviše dosad.
2015. godine Financial Action Task Force je objavio studiju koja upozorava na rizike korištenja zlata za pranje novca i financiranje terorizma. Iste godine je švicarsko tajništvo za međunarodne financije također objavilo izvješće o sigurnosnim pretincima i opasnosti da se koriste za pranje novca i terorizam, no ovi sigurnosni bunkeri nisu spomenuti u tom izvješću.
"Nismo pronašli ni jedan pouzdan dokaz o povezanom kriminalu, no to bi mogla biti tema u budućnosti", izjavio je tada glasnogovornik tajništva.