ŽIVIMO u eri opsesije umjetnom inteligencijom. Doslovno je nemoguće otvoriti portal, a da tamo ne zateknete neku vijest povezanu s umjetnom inteligencijom. Ponekad su to vijesti o novim načinima na koji je AI olakšao život, ali ponekad su to crna predviđanja budućnosti u kojoj ljudi ostaju bez poslova jer umjetna inteligencija to može brže, lakše i jeftinije.
Industrija videoigara te je posljedice osjetila puno prije od ostalih. Još prošle godine, piše Wired, privatni razgovori su bili ispunjeni glasinama, brigama i šaputanjima o tome čija bi radna mjesta AI mogao zamijeniti. Dok su rukovoditelji vidjeli razlog za uzbuđenje, mnogi umjetnici, scenaristi i dizajneri igara vidjeli su izravnu prijetnju svojoj egzistenciji.
Otpuštanja je mnogo i mnogi žive u strahu
Procjenjuje se da je više od deset tisuća ljudi u industriji otpušteno samo u 2023. godini. Ove godine, otpuštanja u sektoru vrijednom gotovo 200 milijardi dolara samo su se pogoršala, a studiji su otpustili, kako se vjeruje, još 11 tisuća ljudi, i taj broj raste. Microsoft, matična tvrtka Xboxa i nekoliko studija uključujući Activision Blizzard, zatvorila je Tango Gameworks i Alpha Dog Games u svibnju. U isto vrijeme, generativni AI sustavi koje su razvili OpenAI i njegovi konkurenti prodiru u gotovo svaku industriju, uništavajući karijere na svakom koraku.
Izuzetno je bitno naglasiti s kakvim se problemima zaposlenici industrije susreću jer ekonomski su nadjačali Hollywood, dok je istovremeno radna snaga nesindikalizirana. Nedavna anketa organizatora Game Developers Conference otkrila je da je 49 posto od više od 3000 ispitanika reklo da njihovo radno mjesto koristi AI, a četiri od pet reklo je da imaju etičke zabrinutosti zbog upotrebe.
Najgore od svega, povratka na staro nema na vidiku. Umjetna inteligencija je tu i ne odlazi.
Automatizacija je neizbježna. Neki dobivaju otkaze, neki ih daju, a neki odlaze u mirovinu, a često ih ne zamjenjuje nova radna snaga, već strojevi.
Obećanja
Menadžeri u tvrtkama za videoigre ne koriste nužno AI za eliminiranje cijelih odjela, ali mnogi ga koriste za uštedu, povećanje produktivnosti i nadomjestak radne snage nakon odlaska. Drugim riječima, šefovi već koriste AI za zamjenu i degradaciju poslova. Proces jednostavno ne izgleda uvijek onako kako biste mogli zamisliti. Složen je, temelji se na nejasnim odlukama rukovodstva, a krajnji cilj je nejasan.
Bobby Kotick, izvršni direktor Activision Blizzarda u 2023., odgovorio je na pitanje o tome kako će generativni AI utjecati na industriju igara na sastanku cijele tvrtke: "Poznajem Sama Altmana i ljude koji rade u OpenAI-u već dugo vremena. Ne znam koliko ljudi shvaća da je mnogo modernog AI-a, uključujući ChatGPT, počelo s idejom pobjeđivanja u igri, bilo da se radilo o Warcraftu, Doti, StarCraftu, Gou ili šahu. Jedna od stvari koje sam iskusio tijekom prošle godine je isti osjećaj koji sam imao kad sam vidio prvi Macintosh, o tome koliko će AI imati značajan utjecaj na društvo, i pozitivno i negativno."
No ova suzdržanost brzo je popustila, a do kraja godine Activision je osigurao pristup GPT-u 3.5 i odobrio upotrebu određenih generativnih AI alata za izradu konceptualne umjetnosti i marketinških materijala. Tvrtka bi također koristila AI u drugim javno vidljivim slučajevima, poput sastavljanja korisničkih anketa.
Iako su svi zaposlenici strahovali od ovih odluka, rijetki su reagirali zbog straha da ne izgube posao. Svi su šutjeli i uvjeravali se da se umjetna inteligencija neće koristiti u konačnim igrama, već samo u stvaranju koncepata i - ono najvažnije - da ih AI neće zamijeniti.
Nisu dugo čekali da zapaze prve tragove scenarija kojeg su se pribojavali. Activision je krajem prošle godine u trgovini ponudio prvi AI-generirani kozmetički predmet za igru Call of Duty. Krajem siječnja, Microsoft je otpustio 1900 zaposlenika Activision Blizzarda i Xboxa, a među timovima koji su posebno teško pogođeni bili su 2D umjetnici.
U svijetu kojim dominiraju 3D naslovi, umjetnici fokusirani na 2D otpušteni su ili se prijavili na AI obuku.
"To je jednostavno tako" nije utjeha za otpuštene
No odlazak 2D umjetnika jednim je dijelom i klasični znak vremena. Jednostavno je tako. Bez obzira koliko tužno ili nepravedno bilo. No ovo je industrija koju treba promatrati kako "vjesnika nove ere" i svega što nova vremena donose. Primjerice, ovo je ujedno i industrija koja se proždire iznutra jer čelnici neće izabrati gomilu konceptualnih umjetnika kojima će isplaćivati velike iznose, već će angažirati umjetničkog direktora koji će davati naredbe umjetnoj inteligenciji.
Rezultati će možda isprva biti upitne kvalitete, ali tada se lako mogu angažirati umjetnici da možebitne nedostatke isprave i da proizvod naposljetku bude dovoljno dobar.
Konceptualni umjetnici, grafički dizajneri, umjetnici zaduženi za resurse i ilustratori najviše su pogođeni dolaskom umjetne inteligencije. Generativni AI može proizvoditi 2D slike koje menadžeri u studijima pod financijskim pritiskom mogu smatrati "dovoljno dobrima".
AI obavlja mnogo zadataka koje bi ovi radnici inače obavljali, dok se tradicionalno školovani umjetnici zapošljavaju za dorađivanje, prilagodbu i male prepravke rada AI-a. To jest, ako su uopće zaposleni.
I dok se o svemu priča na ovaj hladan, statistički "za i protiv" način, ovo su odluke i situacije koje utječu na živote ljudi koji masovno gube karijere o kojima ovise, ne samo oni već i njihove obitelji.
U budućnosti više od 50% poslova...
I dok će neke kompanije uvijek stavljati naglasak na kvalitetu i rad ljudi, a ne umjetne inteligencije koja probavlja postojeću umjetnost, nekima je bitnija ušteda.
I da ne bi bilo zabune, automatizacija je u industriji prisutna već godinama, ali u ovom se konkretnom slučaju raspravlja o generativnom AI-u. Prema izvješću konzultantske tvrtke CVL Economics, gaming industrija na AI se oslanja daleko više nego televizijska, filmska ili glazbena industrija. Skoro 90 posto tvrtki već je implementiralo generativne AI programe na ovaj ili onaj način.
Ukratko, u narednih bi pet do deset godina GenAI mogao odrađivati više od 50 posto procesa razvoja igre.
Prema pisanju Wireda, koji je razgovarao s brojnim zaposlenicima industrije, trenutačno vlada apsolutni divlji zapad jer nitko nije siguran je li korištenje GenAI-a uopće legalno s obzirom na kršenje autorskih prava.
Američki zakon inzistira da bilo koje djelo koje traži autorska prava mora imati ljudskog autora, ali još uvijek je otvoreno pitanje krše li se prava prilikom korištenja nelicenciranog intelektualnog vlasništva s ciljem treniranja AI sustava. Neizvjesnost oko autorskih prava, sigurnosti i strahovi radnika od gubitka posla podijelili su industriju na one koji se protive korištenju umjetne inteligencije i one koji u tome vide smanjenje troškova.
Štoviše, neki studiji gotovo su zabranili korištenje generativnog AI-a. Prema više izvora, Blizzard, za razliku od svog sestrinskog studija Activisiona, ne dopušta developerima korištenje javno dostupnih AI generatora, čak i kod razvijanja vlastitih AI alata. Druge tvrtke ih prihvaćaju.
Izvršni direktor Electronic Artsa Andrew Willson ima nešto optimističniji stav pa tvrdi da smo u svakoj revoluciji (poljoprivrednoj, industrijskoj i tako dalje) isprva imali gubitak radnih mjesta na kratki rok, a zatim značajno povećanje prilika za zapošljavanje na duži rok.
S tim na umu, treba reći da je EA u veljači 2024. smanjio pet posto svoje radne snage.
Riot Games, tvrtka iza iznimno uspješne serije League of Legends, također je najavljivala da namjeravaj zadržati što veći broj zaposlenika i ne mijenjati ih AI-em. No ove godine, prema pisanju Reutersa, najavili su da planiraju integrirati vlastiti Hunyuan AI model u što više poslovnih scenarija.
No ipak su otpustili preko 500 ljudi.
AI nije kriv za sve, ali...
Ipak, iza velikog broja otpuštanja ne stoji priča o umjetnoj inteligenciji. Većina nije zamijenjena AI-em. Mnoge kompanije pretjerano su zapošljavale u ranim danima pandemije, otpuštanja u Activision Blizzardu započela su nakon kupnje Microsofta, a mnoge kompanije počele su se oslanjati na outsourcing i ugovorni rad.
Stoga, Wired piše da problem nije sam AI, već se radi o znaku puno većeg problema. To je utrka prema dnu za snižavanje plaća na bilo koji mogući način, često outsourcingom rada u druge zemlje.
Kina također osjeća pritisak AI-a pa je, primjerice, broj poslova za ilustratore pao za 70 posto, dijelom zbog široke dostupnosti generativnih AI alata, a i u Americi sve više oglasa za poslove sadrži "izvanredne vještine i stručnost u digitalnom skiciranju, crtanju i slikanju, kao i naprednu stručnost u radu s generativnim AI alatima poput Stable Diffusiona, Vizcoma, Dall-E-a ili ekvivalenata".
To se mnogima nije svidjelo.
Ipak, sve ovo stvorilo je snažnu potrebu za sindikalizacijom jer radnici trenutačno ne sudjeluju u ovoj raspravi. Osim toga, potaklo je online raspravu igrača koji u znak solidarnosti ne podržavaju kompanije koje svoje zaposlenike tretiraju na ovaj način. Doduše, s tim performativnim bojkotima treba biti oprezan jer mnogi su radili drame i oko zloglasnog cruncha, a to se malo ili nimalo odrazilo na prodaju spornih igara.
Osim toga, igrači na kraju dana žele da njihove igre izađu u što kraćem roku, a AI će tome svakako pridonijeti. Jedino je pitanje hoće li i oni biti zadovoljno s "dovoljno dobrim" i hoće li se to i kako odraziti na prodaju.
Hoće li igrači sami raditi svoje igre zahvaljujući kompanijama kao Braindump, koje daju "cijeli AI studio za izradu igara"?
U svakom slučaju, sve kompanije aktivno rade na vlastitim AI sustavima i otpor definitivno postoji. U članku Wireda koji obilno koristimo za ovaj tekst tvrdi se da niti jedan umjetnik, ilustrator ili dizajner s kojima je Wired razgovarao nije želio koristiti AI. Nametnuli su im ga njihovi šefovi.
Ono što smo bezbroj puta ponovili treba ponoviti još jednom: umjetna inteligencija je tu i neće skoro otići jer radi se o neizbježnom alatu u svim industrijama. Kao i bilo koji drugi alat, nije sam po sebi loš, jedino je pitanje na koji će se način koristiti i hoće li kompanije koje ga koriste naglasak staviti isključivo na profit ili kombinaciju profita, kvalitete i brige za svoje zaposlenike.