LIJEKOVI poput Prozaca još su 90-ih proslavljeni kao "čudesne pilule" koje će zauvijek otjerati vaša depresivna raspoloženja. No, u posljednjih pet godina, postoji sve veći broj dokaza u prilog tvrdnji kako ti lijekovi djeluju samo na mali dio ljudi. A sad se pojavilo i jedno kontroverzno istraživanje koje tvrdi kako antidepresivi kod mnogih pacijenata mogu samo pogoršati depresiju, prenosi Daily Mail.
Istraživanje sveučilišta Ontario u Kanadi, tvrdi kako je najveći problem u kemijskom spoju serotoninu, kojeg sadrži većina lijekova protiv depresije. Lijekovi poput Prozaca poznati su selektivni inhibitori povrata serotonina (SSRI) u živčani sustav. Njihov je cilj pojačati razinu kemikalije u mozgu zadužene za dobro raspoloženje. No, istraživanje objavljeno u časopisu "Frontiers In Evolutionary Psychology", ističe da je serotonin poput kemijskog "švicarskog noža" koji obavlja niz funkcija u mozgu i tijelu. Upravo se zato ne bi namjerno trebalo mijenjati razinu serotonina u tijelu, jer bi to moglo ostaviti razne trajne posljedice na organizam – od probavnih smetnji, poteškoća seksualne prirode i depresije sve do infarkta i preuranjene smrti.
Također, lijek koji mijenja razinu serotonina, mogao bi uzrokovati probleme kod dojenčadi, ali i probleme proizvodnje sjemena kod odraslih.
*Naslov ovog teksta u međuvremenu je promijenjen. Izvorni naslov nije odgovarao zaključcima ionako kontroverznog istraživanja.
Naime, jedna od stvari koje je prosječnom čovjeku koji se ne bavi znanošću teško shvatiti jest to da znanost ne prenosi apsolutne istine iz nekog svetog spisa ili znanstvenog zbornika apsolutnih istina. Ona istražuje prirodu, njezine mehanizme i zakone, a jedan od temeljnih principa u toj potrazi jest da stalno preispituje teorije, rezultate studija i zaključke do kojih se ranije došlo. U znanosti se teorije više pokušavaju osporiti nego dokazati. Naime, jedan jedini uistinu uvjerljiv dokaz da neka teorija nije dobra vrijedi više od hrpe potvrda da jest. Albert Einstein je svojevremeno, kada se više znanstvenika odlučilo potpisati peticiju protiv njegove teorije relativnosti rekao da im ne treba peticija, da je dovoljan jedan uvjerljivi dokaz koji će pokazati da predviđanja njegove teorije nisu točćna. Do današnjeg dana takav dokaz nije pronađen i stoga njegova teorija i dalje stoji.
Kada su u pitanju vrlo složene znanosti, kao što je primjerice medicina, a osobito psihologija, često je potrebno jako puno istraživanja kako bi se došlo do nekog uvjerljivog zaključka. No i on je uvijek iznova podložan obaranju i modifikacijama.
Kada je pak riječ o antidepresivima, stvari su još kompliciranije jer je ta tema bila i ostala jako ispolitizirana, a istovremeno svi mehanizmi koji uzrokuju tu bolest, njezino funkcioniranje, a time i liječenje nisu u potpunosti razjašnjeni.
O učincima i nuspojavama antidepresiva napravljene su doslovno na stotine studija. Neke su bile više posvećene istraživanju njihovih pozitivnih učinaka, a druge nuspojava. To je logično jer istina u medicini uglavnom nije jednostavna - crna ili bijela, osobito kada je riječ o duševnim bolestima. Gotovo svaki lijek ima svoje nuspojave, neki manje i bezazlene, drugi više i teške. Često se događa da najučinkovitiji lijekovi za najteže bolesti, kao što je primjerice rak, imaju i najteže nuspojave, kao što je to slučaj s kemoterapijama, zračenjem ili imunoterapijama.
Slično je bilo i s antidepresivima. Uvijek je bilo studija koje su pokazivale da na neke ljude ne djeluju, da nekima više škode nego što koriste, da znaju imati neugodnih nuspojava itd. Osobito je to vrijedilo za neke rane terapije i antidepresive od kojih su neki bili prilično djelotvorni. Međutim, kako su se studije s vremenom gomilale i obuhvaćale sve veći broj ispitanika, mogli su se donositi sve bolji, statistički pouzdaniji zaključci. Tako je najveća i jedna od najnovijih studija, objavljena u najuglednijem medicinskom časopisu Lancetu 2017. pokazala da antidepresivi poznati kao SSRI-evi uistinu djeluju.