Međunarodni festival Organ vida, koji se u 13. izdanju bavi novim pogledom na "ružno" u odnosu na perfekcionizam i poželjne kriterije ljepote, počeo je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) otvorenjima ovogodišnjih izložbi i s dva performansa.
Središnja izložba predstavlja 10 finalista koji su odgovorili na festivalsku temu Žmarci i leptirići, postavljenu radi propitivanja prevladavajućih ideala ljepote, društvenih normi ili umjetničkih konvencija.
Njihovi se radovi fokusiraju na sve ono neuredno, sirovo i odbojno, koje polako potiskuje dotjerane i uglađene slike, a koji bi, kažu kustosi festivala, mogli potaknuti gađenje, ali i fascinaciju, izazivajući u nama i jezu i leptiriće iz naslova.
Kustosi su Barbara Gregov, Lovro Japundžić i Lea Vene, a 10 međunarodnih finalista između 300 prijava iz cijelog svijeta odabrao je žiri - Nadine Isabelle Henrich, Danaé Panchaud, Ana Škegro i Organ vida.
Autori progovaraju o suvremenoj ružnoći
Po riječima Barbare Gregov, autori svojim djelima progovaraju o suvremenoj ružnoći, onome što ne odgovara današnjim standardima ljepote, ali čak ni standardima umjetnosti.
Kustosica MSU-a i članica žirija Ana Škegro rekla je da je bilo jako teško odabrati 10 radova finalista između njih 300 prijavljenih, izrazivši nadu da su odabrali upravo one koji najbolje odgovaraju na zadanu temu.
Skupna izložba Ties That Bind, dio završnog događanja EU projekta Futures, realiziranog u suradnji s češkim i portugalskim kustosima, donosi radove sedam umjetnika koji obrađuju različite oblike privrženosti i veza unutar različitih društvenih struktura i odnosa.
Samostalnom izložbom ID_75 Ivan Buvinić, dobitnik Nagrade Marina Viculin 2023./2024., svoja intimna sjećanja spekulativno smješta unutar grada u kojem je odrastao, dok britanska umjetnica Zoe Williams predstavlja ambijentalnu instalaciju Seasons in Hell, kojom istražuje camp, klase, ukus i erotiku.
Bila i dva performansa
Posjetitelje otvorenja dočekala su dva performansa festivalskih finalista. Finski umjetnik Tea Ala-Ruone kroz proces brijanja glave nastavio je u tom svom radu propitivati pitanja roda, tijela, govora i nasilja.
Umjetnice Annemarija Gulbe, Anna Ansone i Krišjānis Elviks izvele su rad Žeđ, kojim autoironično istražuju odnos tijela i digitalne slike u vremenima dominacije društvenih mreža
Uz izložbe umjetnika iz europske fotografske mreže Futures, u okviru festivala održat će se diskurzivni program posvećen suvremenoj fotografiji, s 20 predstavnika fotografskih institucija i 100 mladih umjetnika
Izložbe u MSU ostaju otvorene do 3. studenog.