Novi biznis poznatog hrvatskog repera: "Ovakvu čokoladu nećete dobiti nigdje drugdje"

Foto: Ante Delač/Index/Press

U POSLJEDNJIH nekoliko tjedana društvenim se mrežama proširila informacija o zanimljivom novom projektu koji je privukao pažnju velikog broja sladokusaca, a radi se o ručno rađenim čokoladama naziva Taman.

I dok bi u većini drugih slučajeva ova vijest bila zanimljiva isključivo ljubiteljima čokolade, ovog puta je priča malo drukčija, a privukla je i pažnju ljubitelja domaće glazbe.

Naime, manufaktura čokolada Malo & Slatko projekt je Stiva Kahline, nekad izuzetno popularnog i prema mišljenju mnogih, jednog od ponajboljih hrvatskih repera koji je do 2003. djelovao pod umjetničkim imenom El Bahattee.

Od mikrofona do čokolade

Stiv se u posljednjih 13 godina odmaknuo u potpunosti odmaknuo od mikrofona, ali to ne znači da je prestao s kreativnim radom. Svoju je energiju usmjerio na proizvodnju artisan čokolada, a svojim je najnovijim poslovnim potezom već uspio privući pažnju dijela medija iako su na tržištu vrlo kratko.

No, proces je bio dugotrajan i sve je započelo 2009. nakon međunarodnog sajma Salon du Chocolat iako Kahlina objašnjava da je ljubav prema čokoladi tu oduvijek. Nakon specijalizacije za čokolatijera uslijedilo je i putovanje u Belgiju gdje je završio master program na akademiji Callebaut Chocolate Academy.

"Kuhanje me oduvijek privlačilo, a svojevremeno sam radio i u restoranu. U jednom me trenu zaintrigirala čokolada, kao materijal, kao namirnica koju ne čini samo okus već i specifična tekstura, ali trebalo je nekoliko godina da taj interes preraste u nešto veće i ozbiljnije", govori nam Stiv.

Delikatesni proizvodi i hrvatsko tržište

Ipak sve se na kraju svodi na mukotrpan i dugotrajan proces istraživanja na početku i kraju kojeg stoji spoznaja da savršena čokolada ne postoji - postoji samo ona koja ti se sviđa ili ne. No, postoje vrhunske čokolade koje će pravi ljubitelji itekako znati cijeniti.

"Radimo male serije čokolade što znači i da se uvijek radi o svježim proizvodima, a to nam omogućuje da koristimo namirnice koje se u velikim tehnološkim procesima ne koriste. Kad ljudi dobiju našu čokoladu, dobit će ono što sigurno ne mogu dobiti nigdje drugdje", govori Stiv i dodaje da je unatoč svemu svjestan da je Hrvatska malo tržište koje još treba adekvatno educirati jer ipak se radi o delikatesnim proizvodima koji sami po sebi teško dolaze do širokih masa ili im se barem na prvu loptu doimaju preskupima.

No, Kahlina govori i da se unatoč nešto većoj cijeni (od 29 do 37 kuna) i dalje radi o izuzetno pristupačnom proizvodu. Posebno ako u obzir uzmemo sastojke i činjenicu da se ne radi o čokoladama koje ćete pronaći u apsolutnoj svakoj trgovini: "Nećeš nigdje naći čokolade sa svježim pistacijama i ušećerenim ružinim laticama ili praline s mangom i korijanderom. To su namirnice koje moramo uvesti izvana i samim tim takve čokolade jednostavno moraju imati nešto višu cijenu".

U potrazi za idealnim balansom

Njihove zaista raznolike proizvode originalnih okusa (karamelizirana bijela čokolada s pečenim bademima i crnom havajskom soli, tamna čokolada s malinama i kajenskim paprom, mliječna čokolada s kokosom, limunom i limunskom travom, tamna čokolada s narančom, paprom i timijanom itd.) trenutno možete pronaći na tek nekoliko zagrebačkih lokacija, ali taj broj iz dana u dan raste.

Međutim, naglašava i da primarna ideja nikako nije privlačiti kupce "ludim" ili "otkvačenim" okusima: "Dogodi se da tu i tamo spojimo neke naočigled nespojive okuse, ali to nikad nije namjera jer bit nije raditi nešto ekstravagantno već stvoriti nešto što je novo, ali prije svega nešto što ima idealan balans, teksturu, okus i priču".

Prema prvim iskustvima i rezultatima u ovom kratkom vremenu koliko su na tržištu, čini se da su Hrvati zainteresirani za nove okuse, a postoje i planovi za isporučivanjem na strano tržište: "Prednosti artisan proizvodnje i jest to da se može isporučivati bilo gdje. Kod velikih količina problem je to da moraš imati osigurane prodajne kanale, ali manje količine mogu poslati gdje god hoću i kad me god nazovu".

Naravno, isplivati na stranom tržištu je i znatno teže, ali bitno je spomenuti i da svaki veliki grad ima i specijaliziranu trgovinu s artisan proizvodima iz cijelog svijeta iako ne postoji namjera da pošto-poto stvore neki proizvod s čisto hrvatskim namirnicama: "Ne želim forsirati neku namirnicu samo zato što je naša, slušam svoju intuiciju i istražim svaku namirnicu koja me inspirira, bila ona domaća ili ne".

"Naše je društvo paralizirano strahom od neuspjeha"

Što se samog pokretanja posla tiče, prevelikih problema nije bilo, ali tvrdi i da bi razmjena iskustva među ljudima koji se bave istim poslom mogla biti bolja, kao i mjesto na kojem bi novopečeni poduzetnici mogli dobiti sve potrebne i ažurirane informacije, bilo to na stranicama grada ili županije.

Najtežim se ipak pokazala odluka da posao pokrene.

"Naše je društvo paralizirano strahom od neuspjeha. Problem je taj strah da uopće izađemo javno s idejom jer čim to izgovorite, pojavi se deset onih koji će vam nabrojati bezbroj razloga zašto ne biste trebali učiniti to što namjeravate. Svi su jako pametni kad treba spustiti ideju na tlo. Kad sam bio u Belgiji imao sam prilike razgovarati s ljudima iz cijelog svijeta i bila je zanimljiva ta razlika u razmišljanju. Oni u svemu ne vide samo gomilu problema već prvenstveno izazov", govori Stiv.

O odlasku, razlozima i povratku

O glazbi danas nerado govori, ali tvrdi da je ipak pronašao trenutke u kojima se ljubav prema glazbi i kuhanju preklapaju: "Neki kažu da se u kuhinji odvija harmonija okusa (smijeh). Gledaj, u principu je sve to neki doživljaj osjetila. Glazbu slušaš ušima i osjetiš je u želucu, čokoladu kušaš ustima i opet je osjetiš u želucu. Ja to tako gledam. Na mene obje stvari isto djeluju. To je kod mene stvar trenutka i uživanja u tome što radim. Na isti način na koji sam uživao u glazbi, danas uživam u hrani".

Podsjetimo, Kahlina se glazbom prestao baviti 2003., a više se ni ne sjeća posljednje snimljene pjesme iako ponuda postoji: "Imam osjećaj da me barem jednom mjesečno netko ne pita nešto vezano za povratak".

Vrlo rano postalo je jasno da glazba neće moći biti jedini izvor zarade: "Još kad sam aktivno svirao, počeo sam se baviti dizajnom jer od svoje glazbe nisam mogao živjeti, a nisam je želio kompromitirati da bi od nje zarađivao. To je bilo nešto čime sam se dosta dugo bavio i to je ono što je ispunilo tu rupu između bavljenja glazbom i bavljenja čokoladom. Iako je i to bio vid kreativnog izražavanja, primijenjeni dizajn je takav da ti ne daje mogućnost da se izražavaš isključivo na način na koji ti želiš već se ravnaš prema onom što drugi od tebe traže. S obzirom na to da te plaćaju. Moram priznati da se to pokazalo težim i od muzike i od hrane", govori nam Stiv i dodaje da mu je dizajn ipak pomogao u novom poslovnom pothvatu pa je sa suprugom Sanjom osmislio brand, dizajn parkiranja, web stranicu i ostalo.

"Ja sam se uvijek vodio stihijski za emocijama pa dok ide, ide. Dok ja uživam u tome, bit će, kad prestanem uživati, neće. To je na kraju i dovelo do toga da se prestanem baviti glazbom. Bilo je neminovno da će u jednom trenutku doći do zasićenja, a još kad je to pojačano nekim vanjskim faktorima, poput toga da postaješ dijelom javnog života, sve se to pojačava na n-tu. Sve ti počne ići na živce, i kombi, i bend, i svirke i menadžer. Postaneš umoran. Samo se jednog jutra probudiš i ne možeš dalje", govori za Index.

Unatoč tome što voli glazbu i usprkos brojnim nagovorima uvjeren je da se ne bi mogao vratiti: "Ma nema šanse. Ne bih imao živaca. Što je najgore, od mog se odlaska malo tog promijenilo na političkoj sceni. Ne znam ni što bih novo mogao reći, a i kod nas je bunt izraz pojedinca, a ne društva pa se sve nekako svede na to da će njihovo poistovjećivanje s onim što govoriš biti i konačni rezultat tog bunta kroz glazbu".

Ono u što je siguran jest da ovaj novi podvig mjesto u koju je spreman uložiti svu svoju energiju, i kreativnu i bilo koju drugu. Držimo fige da uspije.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.