NOVI Netflixov film obrađuje Münchenski sporazum iz 1938. koji su potpisali predsjednici vlada Neville Chamberlain, Adolf Hitler, Edouard Daladier i Benito Mussolini.
Njime je okončana Sudetska kriza, međunarodni konflikt koji su izazvali nacional-socijalisti. Hitler je pod svaku cijenu inzistirao na aneksiji Sudetskog područja, dijela tadašnje Čehoslovačke u kojem je živjela njemačka manjina. Tamošnja tri milijuna Nijemaca su trebala biti "vraćena u njemački Reich".
U stvarnosti je to bio početak nasilne ekspanzijske politike nacističke Njemačke. Od 1933. je Hitler naoružavao Wehrmacht, ratni stroj je bio spreman za početak djelovanja, podsjeća Deutsche Welle.
"Mislim da svaki čovjek može utjecati na povijest", kaže u razgovoru za DW njemački glumac Jannis Niewöhner, koji u ovom akcijskom filmu igra jednu od glavnih uloga.
Kako teško to može biti i koje snage djeluju protiv toga, to gledateljice i gledatelji mogu vidjeti na primjeru fiktivne figure Paula von Hartmanna, kojega on glumi.
Taj diplomat djeluje kao uvjereni nacionalist u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. Ali, odjednom mu postaje jasno kakvu opasnost predstavlja Hitler. "Izgleda mu da je na kraju krajeva u povijesti nemoguće odlučno djelovati, ali ipak ne gubi vjeru u to. To je najvažnija poruka."
Navodni mir
Invazija na Čehoslovačku bi bila izazvala lančanu reakciju. Za Francusku bi nastupio slučaj kad mora pomoći savezniku, isto tako i za Veliku Britaniju. Da bi spriječile taj međunarodni sukob, zapadne sile su svojom politikom "appeasementa", popuštanja, htjele Hitleru oduzeti vjetar iz jedara.
U Münchenskom sporazumu su pristale da područja koja je zahtijevala Njemačka njoj pripadnu – predstavnici Čehoslovačke nisu bili pozvani. Hitler je nevoljko potpisao. On je već sanjario o ratu, kasnije je u Bormannovim diktatima 1945. napomenuo: "S vojnog stajališta mi smo bili zainteresirani da ga počnemo godinu dana ranije. Ali nisam mogao ništa učiniti jer su Englezi i Francuzi u Münchenu prihvatili sve moje zahtjeve."
Fiktivna priča naslanja se na stvarni događaj
Što bi bilo kad bi bilo? Što bi bilo da zapadne sile tada nisu udovoljile Hitleru da s vojskom uđe u Sudete? Upravo time se bavi film "München – Im Angesicht des Krieges" (München – rat pred očima), radnja kojeg se naslanja na roman Roberta Harisa.
On pripovijeda fiktivnu priču, uklopljenu u povijesni kontekst, o dva mlada muškarca, njemačkom diplomatu Paulu von Hartmannu (Jannis Niewöhner) i Chamberlainovom privatnom tajniku Hughu Legatu (Georg MacKay).
Njih dvojica se upoznaju 1930-ih za vrijeme studija na Oxfordu. Nekoliko godina kasnije jedan za Hitlera prevodi članke iz stranih novina, drugi pomaže britanskom predsjedniku vlade u pisanju govora.