Sadržaj nastao u suradnji s: Kompare.hr
ZAMISLITE da šećete psa ulicom, a na prvom semaforu ugovarate Kasko za novi automobil. Na drugom semaforu spremna je polica dopunskog osiguranja. U parku odabirete novu, povoljnu tarifu za mobitel. Nije priča iz budućnosti, mnogi građani to već rade.
Iznos ugovorenih premija kontinuirano je rastao od 2006., govore podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Ukupna premija po stanovniku u 2022. je iznosila 437 eura. Od toga 339 otpada na neživotno i tek 98 eura na životno osiguranje. U odnosu na 2021. ukupna premija osiguranja po stanovniku je zabilježila rast za 38 eura.
Za usporedbu, europski prosjek iznosa premije premašuje 2000 eura po stanovniku godišnje.
Iako Hrvatima ugovaranje polica osiguranja nije strano, razina financijske pismenosti je niska, pogotovo kod mlađe populacije. Po tom pitanju, Hrvati su zaslužili prosječnu ocjenu 12 od 20, pokazalo je istraživanje Hrvatske narodne banke i Hanfe.
"Većina našeg stanovništva je barem jednom godišnje u kontaktu sa svojim agentom za osiguranje i smatram da je na nama odgovornost da im na nenametljiv način prikažemo kojim rizicima su, možda i nesvjesno, izloženi te da zajedno pokušamo naći način kako da ih zaštitimo a da im to bude financijski prihvatljivo i unutar njihovih budžeta", objasnio nam je Bruno Fabo, voditelj prodaje auto osiguranja u servisu kompare.hr, najvećem nezavisnom komparatoru osiguranja i telekom usluga.
Potom je ispričao kako je jedan gospodin nedavno osnovnu policu autoosiguranja platio čak 13.500 kuna. Srećom po njega, obratio se stručnjacima sa servisa kompare.hr.
"Svi skupa smo ostali u šoku", kazao je Fabo, koji se s takvim slučajem u svom desetogodišnjem radu susreo prvi put.
"U razgovoru s korisnikom primijetili smo da mu je prilikom ugovaranja police rečeno da to tako mora biti s obzirom na to da ima mali bonus. Korisniku smo tu ukazali na grešku koja se dogodila prilikom ugovaranja njegove police. Umjesto 30 posto bonusa obračunato mu je 130 posto malusa (dodatak na premiju, op.a.) te smo ga uputili da se javi osiguravajućoj kući kako bi se napravila korekcija police. Vrlo brzo nam je na adresu ureda došao paket pun čokolada", ispričao je.
Kaže da je među građanima primijetio učestalo mišljenje da se "neće to dogoditi baš meni", odnosno retoričko pitanje: "Pa kolike su šanse za to?" U pozadini tih izjava zapravo se krije strah građana koliko će ih to koštati, kaže.
A dogodilo se. U potresu koji je 2020. pogodio Zagreb oštećeno je 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje… Šteta je procijenjena na čak 86.4 milijarde kuna. Preko tri godine kasnije, na mnogim objektima obnova još nije započela, unatoč aktivaciji Fonda solidarnosti.
Osiguranje po cijeni pola kave
Oni koji su imali ranije ugovorena osiguranja mogli su ranije krenuti s obnovom svojih objekata. Podaci pokazuju da je te godine primijećen rast broja sklopljenih polica. Broj osiguranja od potresa u Hrvatskoj porastao je za 30.9 posto u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj stambenih jedinica prema posljednjem popisu stanovništva je 2.350.444, a tu su i brojni drugi nestambeni, gospodarski objekti.
"Kad se građanima približi informacija da svoj stan mogu osigurati po cijeni od pola kave dnevno te sve rizike prebaciti na nekog drugog, stav se drastično mijenja. Dakle smatram da je tu najveći problem neinformiranost i strah od velikih izdataka, a velik broj ljudi i kad ugovori osiguranje nije siguran što sve ono uključuje. Onda nastupamo mi kao njihovi savjetnici i osobe koje jednostavnijim jezikom mogu pojasniti sve što ih zanima", kazao je Fabo, jedan od voditelja ovog servisa koji je kao ideja zaživio prije deset godina. Tada se osnivač Nikša Tomulić odlučio vratiti iz Švicarske i tamošnji poslovni model preslikati na naše tržište.
Počeci su, kao i kod svakog poslovnog pothvata, bili teški i izazovni. Deset ljudi koji su netom završili fakultet upustili su se u avanturu koja im je postala profesija. Sada u servisu kompare.hr radi 180 djelatnika, a mahom su to ljudi prosječne starosti 35 godina. Pandemijske 2021. generirali su preko 3.9 milijuna eura prihoda.
Od osnutka su mijenjali model poslovanja i prilagođavali se tržištu tri puta. Sada na svojim internetskim stranicama nude sve informacije o raznim osiguranjima i telekom uslugama. Korisnici se sami informiraju i biraju što im odgovara. U posljednjem koraku savjetuju se sa stručnjacima za osiguranja iz servisa kompare.hr putem pravog poziva.
Fabo kaže da se savjetodavna prodaja za njih pokazala kao pun pogodak.
"Našim ljudima i dalje treba razgovor, taj ljudski kontakt da bi vjerovali i razumjeli ponekad tešku tematiku osiguranja i sitnih slova koja pišu u ugovoru", pojasnio je.
Godinama su rasli polako, ali stabilno. Svake godine zapošljavaju oko 15 novih zaposlenika, a fluktuacija ljudi je 10 posto, na što su ponosni.
"Ako se agent zadrži prvu godinu, najčešće i ostaje raditi u servisu kompare.hr. Danas smo poželjno mjesto za rad, atmosfera među timovima je odlična i to se osjeti i u razgovoru s korisnicima."
U pandemiji poslovanje procvjetalo
U Hrvatskoj je 2022. registrirano preko 2.4 milijuna registriranih cestovnih motornih vozila, od čega preko 1.8 milijuna osobnih vozila, automobila, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Svaki od njih na cestu ne smije izaći bez valjane prometne dozvole i osiguranja.
Na području države djeluje čak 15 društava za osiguranje i 352 zastupnika za osiguranje. Kome se obratiti, koje osiguranje odabrati i koliko će to sve koštati, sve to mnogim građanima zadaje glavobolje.
Najveća prekretnica, kaže Fabo, bila je pandemija, kad je većina građana bila prisiljena ostati u svojim kućama, a bližila im se obaveza registriranja vozila i kupnje police osiguranja.
"Broj upita nam je tu drastično skočio te smo i mi započeli s online zapošljavanjem i edukacijom naših agenata na daljinu. Tu nam se Osijek pokazao kao rasadnik izuzetno kvalitetnih kadrova pa je većina naših novih agenata počela dolaziti upravo iz tog grada. Trenutno u osječkom uredu brojimo preko 70 agenata, stručnih za različita područja osiguranja i telekomunikacija", objasnio je.
Kompare.hr svojim korisnicima nudi i usluge kompariranja raznih dopunskih i dodatnih zdravstvenih osiguranja. Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema najnovijim podacima iz rujna ove godine iznosi preko četiri milijuna. Mnogi od njih imaju dopunsko osiguranje HZZO-a ili neke druge osiguravajuće kuće. Upravo kako bi lakše pronašli novu policu, obraćaju se servisu kompare.hr.
Građani ne obraćaju dovoljno pozornost na sadržaj svojih polica osiguranja
Većina građana ne zna da je rok za prijavu štete vrlo kratak, kaže Fabo.
"Kod svih Kasko osiguranja uvijek postoji rok za prijavu štete, koji je najčešće između tri i pet dana. Preporučeno je štetu prijaviti što prije, ali još važnije je dostaviti potpunu dokumentaciju", objasnio je.
Dobro je, smatra, da građani budu informirani o tome i da znaju kome se mogu obratiti.
"Iz tog razloga mi uvijek pozivamo naše korisnike - ako im se dogodi bilo kakva šteta, neka nam se jave da im pomognemo u popunjavanju prijave te da iskoriste policu koju su platili."
Pitali smo Fabu kakve koristi u cijeloj priči imaju oni.
"Naša usluga je u potpunosti besplatna i naš jedini cilj je pronaći korisniku policu koja najbolje zadovoljava njegove potrebe te da pritom dobije najbolju cijenu na tržištu."
Dobro surađuju s osiguravajućim kućama koje su u njima prepoznale mogućnost da dođu do korisnika koji im možda ranije nisu bili dostupni. Uz to, dobro im je što nemaju dodatne troškove kao što su najam poslovnog prostora i opreme za rad, edukacije zaposlenika i plaća zaposlenika, rekao je.
"Dio tih troškova spremni su ustupiti nama kao oblik naknade. Dakle naplaćujemo se od osiguravatelja i telekomunikacija, svejedno nam je što korisnik odabere jer mi radimo gotovo sa svima", kazao je.
"Jedini dogovor koji imamo s osiguravajućim kućama je da nam dostave svoje cjenike i da ih nećemo prosljeđivati dalje, a sve ostalo je stvar dogovora korisnika i savjetnika", pojasnio je Fabo.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Kompare.hr u skladu s najvišim profesionalnim standardima.