BJELORUSKI slikar židovskog podrijetla Marc Chagall, jedan od značajnijih svjetskih dizajnera Pierre Cardin i po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća Miroslav Krleža, rođeni su na isti datum - 7. srpnja.
Zajedno s Picassom, Braqueom i mnogim umjetničkim legendama Chagall je tijekom svojih pariških godina upotrebljavao moderne tehnike, a taj je grad za njega postao "drugi Vitebsk". Kad je buknuo Prvi svjetski rat nalazio se u Rusiji iz koje nije mogao izaći pa je ratno razdoblje preživio radeći u Uredu za ratno zrakoplovstvo, da bi nakon Oktobarske revolucije bio je komesar za lijepu umjetnost u Vitebsku.
Slavu stekao kao ilustrator u gvašu
Kako se Rusima njegova umjetnost sve više nije sviđala, Marc je pod ruku uzeo suprugu Bellu i kći Idu te se zaputio u Francusku gdje je dobio narudžbu glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika, Gogoljev roman "Mrtve Duše". Chagallovi su se tada udomili u Francuskoj, a Marc je postigao slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu te slikar kojem su zbog uspona fašizma djela s godinama postajala sve sumornija.
Kada je Francuska poražena njemačkim Blitzkriegom bila podijeljena između nacista i kolaboracijskih vlasti, Chagall je shvatio opasnost svojega položaja i kao Židova i kao umjetnika, a nacisti su ga uskoro proglasili izopačenim. Uhićen je u travnju 1041. godine, ali pušten zahvaljujući američkom posredovanju te žurno, drugi put, otišao u izbjeglištvo. Proveo je ratne godine u Americi potišten ne samo zbog rata već i zbog Belline nagle smrti 1944. Četiri godine poslije vratio se u Francusku te se zauvijek nastanio na jugu zemlje. Najpoznatija djela su mu "Ja i selo", "Le Champ de Mars", "Bella s bijelim ovratnikom" ili "La Mariée".
Pierre Cardin je francuski modni dizajner svijetu poznat po avangardnom stilu koji uključuje geometrijske forme i motive koje "ignoriraju" žensku liniju. Kroz godine svoj je stil razvijao u uniseks stilu, volio je eksperimentirati iako takva odjeća nije uvijek bila i nosiva. 1954. godine predstavio je prvu "Bubble dress" koja je uskoro postala svjetski hit.
Vlasnik Marquis de Sadeovog dvorca
1991. godine proglašen je UNESCO-vim ambasadorom dobre volje. Njegovo ime stoji i iza izuzetno popularnih pariških restorana i čokolaterija Maxim's koje su nakon Pariza svoje mjesto pronašle i u Monaku, Ženevi, Tokiju, Šangaju i Pekingu. Pored toga vlasnik je djelomično renoviranog dvorca u Lacosteu koji je prethodno pripadao Marquis de Sadeu te rezidencije u Veneciji koja je nekada pripadala Giacomo Casanovi.
Miroslav Krleža, književnik i enciklopedist koje je po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća, iza sebe je imao buran i težak život. Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa Miroslav je pohađao vojnu školu u Pečuhu, te uoči Prvog svjetskog rata pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije pobjegao u Srbiju.
Ubrzo je bio osumnjičen za špijunažu stoga su ga srbijanske vlasti protjerale, nakon čega se morao vratiti u Austro-Ugarsku. Godine 1915. bio je mobiliziran kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi, gdje je proveo kratko vrijeme. Ostatak rata proveo je po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenoga stanja, a u to vrijeme počinje s objavama prve književnih djela i novinskih tekstova.
Velika djela poput "Gospode Glembajevih"
Po stvaranju Kraljevine SHS Krleža se, fasciniran Lenjinom i sovjetskom revolucijom, angažirao u komunističkom pokretu te razvio spisateljsku djelatnost. U to je doba pisao srpskom ekavicom kao i niz drugih, jugounitarizmom opijenih hrvatskih pisaca poput Šimića, Ujevića, Cesareca, Majera, Cesarića, Donadinija ili Andrića. Neka od poznatijih djela su mu: "Hrvatski bog Mars", "Pjesme u tmini", "Hiljadu i jedna smrt", "Povratak Filipa Latinovicza","Balade Petrice Kerempuha","Banket u Blitvi", "Zastave", "Kraljevo", "Galicija", "Golgota", "Gospoda Glembajevi", "Aretej" ili "Deset krvavih godina".