SEAN MANNING, fotograf i zaluđenik reptilima, bez zaštitnog odijela i samo s maskom za vodu i dihalicom, u zoološkom vrtu Jungle Island u Miamiju odlučio je staviti život na kocku i zaplivati s američkim aligatorom. Oslonivši se samo na svoje instinkte, Sean je nakon kratke pripreme skočio u divovski akvarij i pokušao aligatoru prići što bliže.
"Čim sam mu prišao koliko toliko blizu, pokušao sam ocijeniti koliko je raspoložen za naš bliži susret. U slučaju da nije bio, trebao sam odlučiti približiti mu se svejedno i imati otisak njegovog zubala na svojem tijelu, ili se pobjeći. Znao sam da je rizično, ali ga nisam htio pustiti", rekao je Sean nakon susreta.
"Gator X-treme" show
"Sean Manning je dio takozvanog "Gator X-treme" showa. Avanturu u akvariju koju nam je priuštio, prva je u Americi ikad viđena. Nitko dotad nije vidio savršen stroj za ubijanje , s 80 zubiju poput oštrice kako se nekom čovjeku toliko približio", rekla je uzbuđena Brigitte Grosjean, voditeljica tematskog parka.
Američki aligator živi samo na jugoistoku SAD-a gdje nastanjuje mokre okoliše koji se često preklapaju s ljudskim obitavalištima, međutim, posljednjih se godina njegovo stanište sve više širi prema sjevernijim predjelima kontinenta. Naraste i do šest metara, iako je većina dugačka oko tri metra, a mogu težiti i do pola tone. Obojeni su tamno, gotovo crno, a mladunci imaju žućkaste poprečne pruge.
Vrijeme parenja počinje u proljeće kad se mužjaci počinju glasati dubokim zvukom koji podsjeća na pseći lavež. Tako dozivaju ženke ali i tjeraju druge mužjake. Nemaju glasnice, tako da zvuk koji podsjeća na lavež proizvode plućima. Prema izvješću IUCN-a (International Union for Conservation of Nature),danas se američki aligator više ne smatra ugroženim, a prema nekim statistikama danas na svijetu postoji oko sto tisuća ovakvih aligatora.
Aligatorova krv
Američki aligator je gmaz i mesožder. Prosječna dob onih koji žive u divljini je od 25 do 50 godina. Pritisak zagriza odraslog aligatora je oko deset tona, što je dovoljno jako da može lako smrviti nogu krave, ili oklop kornjače. kako su im zubi zamjenjivi, kroz život može im narasti i do tri tisuće zubiju. Usprkos činjenici da žive u okruženju koje pogoduje inficiranju rana, aligatorima rane zarastaju vrlo brzo uglavnom bez ikakvog znaka infekcije.
Prema vrlo jakim dokazima nekih znanstvenika, bijele krvne stanice aligatora proizvode male proteine nevjerojatno jakog antibakterijskog i antifungalnog djelovanja. Prema tome, znanstvenici se nadaju kako će uspjeti izolirati proteine iz aligatorove krvi i odrediti njihovu kemijsku strukturu, te, na koncu, razviti nove antibiotike za liječenje ljudi. Takvi bi lijekovi mogli biti u uporabi za sedam do deset godina, te bi se s njima možda moglo boriti protiv virusa HIV.
Lana Vukičević
Foto: JLP