Foto: Hina, KK Cibona, FINA
Fotomontaža: Index
KK CIBONA dužna je ukupno 40 milijuna i 533 tisuće kuna. Taj dugoočekivani podatak iščitava se iz izmijenjenog plana financijskog i operativnog restrukturiranja te nacrta predstečajne nagodbe kojom klub planira sanirati posljedice višegodišnjeg neracionalnog poslovanja. Zahtjev za pokretanjem predstečaja podnijeli su prošle godine, a on je nakon korekcija došao do krucijalne faze. U klubu s novom Upravom na čelu čekaju da Nagodbeno vijeće odredi rok do kojeg vjerovnici moraju potpisati načelni pristanak na plan, nakon čega će pristupiti glavnom ročištu i glasanju za provedbu tog plana, ili jednostavnije rečeno oprostu dijela dugovanja prema principu "jači tlači". Da bi predstečaj uspio potrebno je da se dogovore najveći vjerovnici, što je kod Cibone specifično jer više duguju igračima, dobavljačima i privatnim osobama nego institucijama.
6 milijuna i 400 tisuća kuna unutar ukupnog duga otpada na tijela javne uprave, 173 tisuće kuna na financijske institucije, 16 milijuna i 63 tisuća kuna na bivše igrače te 18 milijuna i 90 tisuća na dobavljače i ostale vjerovnike, među kojima su najveći GNK Dinamo i menadžerska agencija Roberta Jablana.
Za dugovanja su krivi globalna kriza i - novinari
"Nastupanjem globalne krize i ekonomske krize koja je 2008. godine zahvatila državu, potpora brojnih sponzora stalno je u padu. Uporedo s teškom situacijom, stalna medijska priopćenja u vezi poslovanja u klubu uzrokuju dodatne probleme u funkcioniranju kluba. U posljednjoj godini prihodi sponzora su zanemarivi i klub funkcionira pomoću javnih sredstava za potporu vrhunskom sportu", objasnili su u planu za restrukturiranje njegovi potpisnici, direktor Domagoj Čavlović i predsjednik Aco Petrović.
Niz godina nemara i uplitanja politike u klub stao je tako u dvije rečenica "opravdanja", u kojem je kao glavni krivac prokazana globalna kriza, ali i sponzori te naravno novinari koji su svojim izvještavanjem o turobnoj situaciji Ciboni očito nanijeli veću štetu od svih bivših uprava.
S posljednjim danom protekle godine financijska imovina kluba bila je manja o obbveza za više od 6 i pol milijuna kuna.
Cibona pretvorbom vjerovnicima predlaže isplatu od najmanje 17 milijuna kuna, Drugim riječima traži oprost potraživanja u iznosima od 40 do 60 posto. Dugove namjeravaju vraćati do 2023. godine. Popis svih dužnika možete pogledati u galeriji s dokumentima.
Cibona duguje Gradu od kojeg očekuje mlijunske potpore i u narednim godinama
Vjerovnici prve grupe su tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu koji potražuju ukupno 6 milijuna i 40 tisuća kuna, a Cibona dug planira vratiti na 84 rate, uz otpis 40 posto glavnice i bez zateznih kamata.
Potraživanjima u toj grupi prednjači Grad Zagreb, iako je krucijalni financijer kluba, kao i njegova tvrtka Zagrebački holding. Tu su i dugovanja za plin, stroju, vodu, televiziju, ali i potraživanja MUP-a, osnovnih škola, bolnica, sudova i drugih javnih tijela.
Vjerovnici druge grupe su banke i financijske institucije kojima klub duguje od 215 tisuća kuna, a novac će vraćati također na 84 rate uz otpis 50 posto glavnice te zateznih kamata, ali i uz 12 mjeseci počeka od donošenja rješenja Trgovačkog suda o pokretanju nagodbe.
Cibona je zatražila poček obzirom da otplata dugova zakonski kreće odmah po okončanju predstečajne nagodbe, iako ona tek mora u proceduru Trgovačkog suda. KK Zadar upravo u toj fazi suočen je, primjerice, s novim opterećenjima.
Vjerovnici treće grupe potražuju od Cibone iznos od 34 milijuna kuna, a podijeljeni su u dvije podgrupe. U prvu spadaju bivši igrači (16 milijuna kuna) s planom naplate kroz na 84 rate uz otpis 50 posto glavnice te otpis zateznih kamata, uz 12 mjeseci počeka.
Davor Kus, Lukša Andrić, Marin Rozić i Marko Tomas igrači su kojima klub duguje iznose veće od milijun kuna, no tu su i mnogi drugi koji će dio potraživanja tražiti putem predstečajne nagodbe.
U drugu podgrupu, tzv. ostalih vjerovnika ulaze privatne osobe i tvrtke, od pogrebnih poduzeća do Sportske televizije. Najveći je Cibonin vjerovnik XL Agencija menadžera Roberta Jablana kojem klub duguje više od tri i pol milijuna kuna, a slijedi GNK Dinamo koji je košarkaškom klubu posudio osam milijuna kuna te potražuje još više od tri milijuna. Nešto više od milijun kuna duga stvoreno je prema tvrtki SGZ Stanograd, a novac potražuju i tvrtke Klemm Sigurnost te Bilić Erić Security
Njima Cibona planira vratiti novac kroz 84 rate uz otpis 60 posto glavnice i zateznih kamata.
Mamić Ciboni nekoliko puta produžio rok otplate, a Dinamo je i 2014. bio među sponzorima kluba
Dinamo je Ciboni 2011. godine, putem ugovora o pozajmici koji potpisuju izvršni predsjednik Dinama Zdravko Mamić te inkriminirani bivši direktor Cibone Zdenko Antunović uletio s osam milijuna kuna, a aneksima je višekratno produljivao rok isplate. Suradnja se nastavila unatoč dugovanju, pa smo i prošle godine na utakmicama Cibone među sponzorima gledali grb GNK Dinamo, što je uistinu rijedak slučaj osim ako klubovi nisu povezani "pupčanom vrpcom".
Klub nije u cijelosti ispunio obvezu isplate agentske provizije u ukupnom iznosu od 2 milijuna i 966 tisuća kuna s uračunatim PDV-om i kamatama, a sukladno ugovorima s Marinom Rozićem, Brunom Šundovom, Davorom Kusom, Branimirom Longinom, Damirom Markotom, Goranom Vrbancem, Frankom Kaštropilom, Markom Tomasom, Dragom Pašalićem, Rokom Stipčevićem, Marijom Delašem te Zdravkom Radulovićem. Riječ je o potraživanjima koja datiraju iz 2008, 2009 i 2010. godine. Temeljem rješenja o ovrsi i odbijene te nepotpune žalbe Cibone koja nije osporila potraživanja menadžera Jablan potražuje dodatnih 406 tisuća kuna.
Klemm Ciboni "oprostio 200 tisuća eura", a potražuje 200 tisuća kuna zbog posla koji je pod istragom USKOK-a!?
Tvrtka Klemm Sigurnost u vlasništvu Josipa Klemma u prijavi tradžbine u iznosu 263 tisuće kuna kao osnovu za naplatu navodi ugovor o zajmu od 5. studenog 2012. godine, a riječ je o istom datumu kada su prema USKOK-ovoj istrazi, Klemm i Cibona sklopili po klub štetan ugovor uslijed transfera Darija Šarića.
Klemm nije uspio pribaviti nepripadnu imovinsku korist, navodi se u istrazi USKOK-a jer je Cibona, nakon što su članovi Skupštine pribavili pravno mišljenje da se radi o lihvarskom ugovoru podnijela "tužbu radi smanjenja obveza na pravičan iznos", uz naznaku vrijednosti spora od 3,5 milijuna kuna. Klemm je u međuvremenu više puta javno rekao da je Ciboni oprostio dug od 200 tisuća eura.
Cibonin plan: Do 2023. godine primat će 5,5 milijuna kuna godišnje iz javnih sredstava, a na ugovore igrača neće trošiti više od 4,5 milijuna
U projekciji za naredni period zaključno s 2022., Cibona očekuje godišnji prihod od oko devet i pol milijuna kuna. Računaju da će godišnje transferirati igrače za barem 600 tisuća kuna, dok većinu prihoda očekuju iz gradske kase, putem Sportskom saveza, Ureda za kulturu i sport te Turističke zajednice - više od sedam milijuna kuna. Moguće je da će se tu ponešto pitati i Europsko komisiju koja već duže istražuje slične potpore Grada Zagreba prema nogometnom klubu Dinamo.
U klubu vjeruju da će im za normalno funkcioniranje i povoljan rezultat, a to je prema riječima direktora Domagoja Čavlovića sredina ljestvice ABA lige, biti dostatan budžet do 2 i pol milijuna kuna. Nešto manje od dva milijuna otpada na plaće. U ukupni odljev, međutim, ulaze i ugovori s igračima u vrijednosti 4,5 milijuna kuna, a Cibona prema planu na njih nema namjeru trošiti više sve do kraja 2022. godine.
KRONOLOGIJA DUGA: