HRVATSKA je u ponedjeljak ispala s Europskog prvenstva od Španjolske u osmini finala. Nakon 90 minuta je bilo 3:3, a onda su Španjolci u prvom produžetku zabili dva gola i izborili četvrtfinalni ogled protiv Švicaraca ukupnom pobjedom 5:3.
Utakmicu je obilježilo nekoliko gafova, poput onog kada je Ante Rebić usred napada Španjolske izašao zamijeniti kopačke. U tom je napadu Španjolska izjednačila na 1:1 pogotkom Pabla Sarabije. Gaf je imao i Joško Gvardiol koji je kod trećeg gola Španjolske bio predaleko od strijelca Ferrana Torresa jer je išao piti vodu usred utakmice.
Međutim, sada se pojavio novi gaf. Naime, na dresu Hrvatske u sve četiri utakmice Eura bila je hrvatska zastava s pogrešnim hrvatskim grbom, na kojem je prvo polje bijelo. Naravno, na službenom državnom grbu prvo polje je crveno.
> HNS o grbu s prvim bijelim poljem: Ispričavamo se. Tražit ćemo odgovornost tiskare
Na dresu nogometnih reprezentacija obvezno stoji grb nogometnog saveza, u ovom slučaju HNS-a. Malo tko ima grb države, no na velikim natjecanjima poput Europskog prvenstva praksa je da budu još i zastavice država ili barem naziv država te grad i datum odigravanja utakmice, što te dresove čini jedinstvenima.
Grbove na dresove stavljaju ekonomi HNS-a. Na ovo nitko nije reagirao dok je Hrvatska bila na Euru. Česi i Škoti, protivnici Hrvatske iz skupina, na svojim su dresovima imali ispravan hrvatski grb, dok ga Englezi i Španjolci nisu ni imali.
Šahovnica u uporabi od 15. stoljeća
Popularni motiv hrvatske šahovnice je, naime, u uporabi još od 15. stoljeća i veći dio povijesti nije bilo pretjerano bitno je li prvo polje na grbu crvene ili bijele (srebrne) boje. Obje varijante pojavljivale su se do početka 20. stoljeća, odnosno ulaska Hrvatske u Kraljevinu SHS.
Nakon što je Hrvatski sabor 29. listopada 1918. raskinuo sve veze s Austrijom i Ugarskom, kao službeni hrvatski grb ustalila se šahovnica s prvim crvenim poljem koja se održala i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Grb s prvim crvenim poljem bio je službena državna oznaka i u Banovini Hrvatskoj, autonomnoj teritorijalnoj jedinici unutar Kraljevine Jugoslavije.
Ustaše zakonom propisali da prvo polje mora biti bijelo
Promjene u izgled grba nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 1941. godine unose Ante Pavelić i njegovi ustaše. Na snagu je 28. travnja 1941., 18 dana nakon osnutka zločinačke NDH, stupio Zakon o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda koji kaže:
"Grb Nezavisne Države Hrvatske je štit s 25 četvorinskih polja bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike troplete vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo U tamno modre boje."
Na službenom državnom grbu prvo polje je crveno, a grb s prvim bijelim poljem kao službeni su prihvatili Ante Pavelić i njegovi ustaše 1941. godine. Iz uporabe je uklonjen nakon što su fašisti i njihovi kolaboratori poraženi u Drugom svjetskom ratu. Za vrijeme SFRJ je Socijalistička Republika Hrvatska koristila grb s prvim crvenim poljem koji se nakon osamostaljenja očuvao i kao simbol Republike Hrvatske