Foto: Hina, Index
OD 250 radnih dana godišnje (kad se izbace vikendi i razni blagdani i praznici), saborski zastupnici ne odrade ni polovicu. Lani su tako, oni koji su se uopće odlučili pojaviti na radnom mjestu, imali svega 110 radnih dana, a u ovoj su godini, do 15. srpnja, odradili svega 68 dana i onda pohitali na dvomjesečni godišnji odmor. I sve to za prosječne mjesečne plaće od oko 17 tisuća kuna neto.
"Obični" radnici rade i više od 300 dana godišnje
Jasno je da statistički prosjek "prosječnom" radniku popravljaju oni s vrtoglavim plaćama i posve slobodnim vikendima te maksimiziranim brojem neradnih dana. No, nisu svi uhljebljeni u Saboru, državnoj upravi ili državnim tvrtkama.
Hrvatska realnost izgleda ovako: Rijetko koji obični hrvatski radnik ima samo 250 radnih dana godišnje jer su mu i subote (i nedjelje) nerijetko radne pa umjesto 40 odrađuje i preko 48 radnih sati tjedno, odnosno ima više od 300 radnih dana godišnje. Realniji prosjek plaća (kad se izuzme političare, visoko plaćene menadžere i direktore...) niži je od statističkog i iznosi oko 4,5 tisuća kuna.
Saborski zastupnik dnevno zaradi oko 1.850 kuna, obični radnik 180
Uzme li se u obzir godišnja neto plaća te broj odrađenih radnih dana, saborski zastupnici u prosjeku zarađuju oko 1.850 kuna po danu provedenom u Saboru (110 dana godišnje), dok obični radnik uspijeva zaraditi 10 puta manje - tek 180 kuna po odrađenom danu. Statistički prosjek nešto je ljepši pa prosječni hrvatski radnik prema statistici zarađuje oko 310 kuna dnevno.