Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene manji je od jedan posto, rekla je danas ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. "Doprinos Hrvatske je manji od jedan posto. Hrvatska sigurno ne oštećuje značajno naš okoliš", rekla je Vučković odgovarajući neovisnom zastupniku Nini Raspudiću.
Naime, Raspudića je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene te koliko naša slaba industrija može kompenzirati izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, usmjerenog na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.
Negirala je da time provode zelenu ideologiju, već kaže da provode tranziciju kako bi osigurali konkurentnost hrvatskog gospodarstva. "Statistika pokazuje da u tome i uspijevamo", poručila je.
U dolini Neretve pripremili i objavili natječaje za projekt navodnjavanja
Kao primjer navela je dolinu Neretve, u kojoj su u prošla dva mjeseca uspjeli pripremiti i objaviti natječaje za dva dijela velikog i važnog projekta navodnjavanja. "Dolina Neretve je najizloženija klimatskim promjenama. Ona je u opasnosti od presušivanja, što su potvrdili svi znanstvenici", rekla je.
Vučković je, na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS) vezan uz korištenje zemljišta i šumskog zemljišta kako bi se ispunio cilj uklanjanja ugljika u 2030., odgovorila da je za Hrvatsku predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2, a sada smo na nešto višoj razini od 4800 kilotona ekvivalenta CO2.
"Zemljišta su napuštena i zbog Domovinskog rata"
Pojasnila je da su u tom smislu na razini EU prepoznate posebnosti Hrvatske, koja je bila izložena agresiji te vodila obrambeni Domovinski rat, koji je dijelom utjecao na zarastanje i napuštanje zemljišta. Vučković je rekla da se predloženim zakonom prenosi klimatsko zakonodavstvo EU iz paketa Spremni za 55 do 2030. godine.
Time se nastoji pridonijeti ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno svojim međunarodnim obavezama, kao i nacionalnim ciljevima, kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030.
Uz to, prijedlogom zakona prenose se i odredbe koje se odnose na obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima i propisuje se donošenje odluka kojima će se definirati kvantificirane vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministrica je istaknula da će u slučaju prekoračenja emisije stakleničkih plinova za našu zemlju nastati financijski trošak za kupovinu dodatnih jedinica iz nacionalne godišnje emisijske kvote od neke druge države članice koja nije premašila svoju kvotu.